Već sedmicama vojni analitičari govore da je pitanje dana kada će pasti Mariupolj, grad na obali Azovskog mora i za ruske snage ključna tačka spajanja odmetnutnih separatističkih regija Donjecka i Luganska (Donbasa) s poluotokom Krimom koji je Rusija anektirala 2014. godine.
Mariupolj je od početka rata pod snažnim udarom i opsadom ruskih snaga. Tamo se vode najteže i nakrvavije borbe u ratu u Ukrajini, a grad je odavno doživio humanitarnu katastrofu, prenosi Net.hr.
Čuvena čeličana
Gradonačelnik Vadim Bojčenko procjenjuje da je ondje od početka rata živote izgubilo čak 21.000 ljudi. Mariupolj je, inače, prije rata imao oko 440 hiljada stanovnika.
Taj lučki grad čuven je i po jednoj od najvećih čeličana u Europi, Azovstalu.
Skupa sa željezarom Iljič (koja je u doba izgradnje ime dobila po Vladimiru Iljiču Lenjinu, a u vrijeme dekomunizacije solomonski je odlučeno da zadrži ime, ali po znanstveniku Zotu Iljiču Nekrasovu) taj gigantski industrijski kompleks metalurškog kombinata prva je i posljednja crta odbrane grada.
U Mariupolju je stacionirana kontroverzna jeidinca Azov, koju Moskva denuncira kao neonacističku postrojbu i upravo njome opravdava svoj argument o "dencifikaciji" Ukrajine kao jednim od razloga za pokretanje tzv. "specijalne operacije", odnosno agresije na Ukrajinu.
Baza Azova upravo je Mariupolj jer se pretpostavljalo da će taj grad biti jedan od glavnih ciljeva ruskih snaga.
U srijedu je savjetnik ukrajinskog predsjednika Oleksij Arestovič rekao da su posljednji branitelji Mariupolja - ukrajinski marinci i jedinica Azov u kojoj je mnogo stranih boraca - uspjeli spojiti snage "rizičnim manevrom".
"Branitelji grada, koji su sada ujedinjeni, ozbiljno su ojačali područje koje brane", dodao je Arsetovič u objavi na Facebooku.
Ruska je vojska, pak, priopćila da se 1.026 ukrajinskih marinaca predalo u Azovstalu, odnosno Željezari Iljič u Mariupolju, ali ta je informacija zasad teško provjerljiva.
Po svemu sudeći, završne borbe za Mariupolj vodit će se upravo na prostoru golemog metalurškog kombinata Azovstal. Taj kompleks postao je poprište stvarnih i krvavih borbi između ukrajinskih branitelja i ruskih okupatora.
Željezara i čeličana Azovstal u Mariupolju osnovana je 1930. godine odlukom Predsjedništva Vrhovnog sovjeta narodne ekonomije Sovjetskog Saveza uz Staljinov blagoslov.
Željezara je počela s radom 1933. godine, a čeličana dvije godine kasnije. Tokom Drugog svjetskog rata, kada su nacisti zauzeli Mariupolj, proizvodnja je prekinuta i nastavljena nakon oslobođenja, u septembru 1943. godine.
Ovo je prvi put nakon 1941. da su ugašene visoke peći i obstavljena proizvodnja u čeličani. Tada je to bilo zbog nacističke okupacije, sada zbog ruske.
Pogoni Azovstala od početka borbi teško su oštećeni. Snimke su prikazivale stupove crnog dima koji se uzdizao i iz samog grada i iz tvornice.
Oštećenja na tvornici bit će moguće utvrditi tek kada borbe okončaju.
Glavni direktor Azovstala Enver Cikitišvili koncem marta je putem aplikacije Telegram napisao:
Obnoviti proizvodnju
"Vratit ćemo se u grad, obnoviti poduzeće i oživjeti proizvodnju."
Naveo je da su prvog dana ruske invazije, 24. februara, poduzete mjere da se smanji šteta po okoliš u slučaju raketnih udara na tvornicu.
"Baterije u koksnim pećnicama više ne predstavljaju opasnost za živote stanovnika. Također smo na vrijeme zaustavili rad visokih peći", objavio je tada Cikitišvili.
Azovstal je inače dio grupe Metinvest, koju kontrolira najbogatiji čovjek Ukrajine Rinat Ahmetov. Iako je dotad bio smatran proruskim čovjekom, Ahmetov je na početku rata optužio rusku vojsku zbog zločina protiv čovječnosti nad Ukrajincima.
U čeličani Azovstal i željezari Iljič bilo je zaposleno 40 hiljada radnika - čak deset posto stanovništva Mariupolja.
Nedugo pred početak ruske invazije, Ahmetov je najavio da će uložiti milijardu dolara u modernizaciju dviju tvornica i otvaranje novih pogona, jer je zbog zastarjele tehnologije i manjkavih ekoloških propisa Mariupolj slovio za jedan od najzagađenijih gradova na svijetu. Nažalost, tamošnji pogoni sada su uništeni i bit će potrebno uložiti mnogo više u njihovu obnovu.
Ukrajina je 12. najveći proizvođač čelika u svijetu, a Metinvest je prošle godine imao udio od 45 posto ukupne proizvodnje sirovog čelika u zemlji.
