U Sarajevu danas počinje dvodnevno zasjedanje Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira (PIC), koje se smatra najznačajnijim od osnivanja Ureda visokog predstavnika (OHR).
Najvažnija tema pred članovima UO PIC-a bit će budućnost same institucije koja već četvrt stoljeća snažno oblikuje političku stvarnost u Bosni i Hercegovini, a u kakvom će formatu ubuduće raidti OHR-a prije svega reflektirat će se kroz imenovanje novog visokog predstavnika, koje je uslijedilo nakon što je u maju ostavku podnio aktuelni šef OHR-a Christian Schmidt.
U izboru učestvuje devet zemalja
Nasljednika Christiana Schmidta na ovoj sjednici birat će devet članica Upravnog odbora PIC-a.
Iako Vijeće za provedbu mira u punom sastavu broji 55 država i međunarodnih organizacija, isključivu izvršnu političku moć i mandat za nominaciju i izbor visokog predstavnika ima uži krug Upravni odbor PIC-a.
Tih devet članica čiji predstavnici odlučuju i glasaju iza zatvorenih vrata u Sarajevu su Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija, Kanada, Japan, Evropska unija (koju predstavlja Evropska komisija i zemlja predsjedavajuća) te Turska, koja u Upravnom odboru zastupa Organizaciju islamske saradnje (OIC).
Ruska Federacija je formalno deseta članica Upravnog odbora, ali ne učestvuje u radu ni glasanju, nakon što je suspendovala svoje učešće i finansiranje OHR-a poslije izbora Christiana Schmidta na ovu funkciju. Do danas nije poznato da li je Rusija pokušala obnoviti svoje članstvo u PIC-u, a na raniji upit Raporta o tome iz Ambasade Ruske Federacije u BiH nisu odgovorili.
Odluka o novom visokom predstavniku najvjerovatnije bi mogla biti donesena sutra, posljednjeg dana zasjedanja, ukoliko bude postignut konsenzus o jednom od kandidata kojeg nijedna zemlja nije formalno nominirala za ovu poziciju, ali su njihov aimena 'procurila' u javnost.
Za razliku od ranijih imenovanja, kada su izbori visokog predstavnika bili formalnost, ovogodišnji proces odvija se u atmosferi duboke neizvjesnosti i izraženih geopolitičkih tenzija. Borba za poziciju šefa OHR-a, koja nosi veliku političku težinu, dodatno je produbila podjele među svjetskim silama.
Nije tajna da se već sedmicama iza kulisa vodi intenzivna diplomatska borba i sučeljavanje različitih vizija o budućem mandatu OHR-a, posebno između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.
Dok EU smatra da ovlasti visokog predstavnika ne treba ukidati, SAD zagovaraju postepeno ukidanje intervencionizma i nametanja odluka, uz fokus na dogovor domaćih političkih aktera u BiH što se u aktuelnim okolnostima čini teško ostvarivim i samim tim nejasniji stav SAD-a.
Uoči izbora raste i politička napetost unutar BiH. Dok dio političkih stranaka iz Federacije izražava zabrinutost zbog mogućeg slabljenja OHR-a, iz entiteta Republika Srpska se nastavljaju pozivi na njegovo zatvaranje ili značajno ograničavanje i mandatai ovlasti budućeg visokog predstavnika.
Jedinstven odgovor na krizu ili historijska prekretnica
S durge strane, bošnjački predstavnici u institucijama RS uputili su zvaničnu „kontradeklaraciju“ PIC-u, kojom odbacuju stavove iz Banje Luke i Deklaraciju koju je usvojila Narodna skupština RS prošle sedmice.
Danas i sutra će pokazati da li je međunarodna zajednica postigla dogovor i jedinstven odgovor na novi bosanskohercegovački politički 'čvor', ili će sjednica PIC-a ostati upamćena kao historijska prekretnica u kojoj je OHR izgubio dio svoje izvršne moći.
Za donošenje odluke u okviru PIC-a poželjan je konsenzus, ali on nije formalno obavezan, što ostavlja prostor za preglasavanje ili, u slučaju zastoja, odgađanje konačne odluke.
Do sada PIC nije bio suočen s ovako neizvjesnim procesom. Imenovanja prethodnih osam visokih predstavnika bila su unaprijed dogovorena i uglavnom formalnost. Tako je primjerice Christian Schmidt u Njemačkoj bio predložen u januaru 2021. godine, imenovan u maju, a dužnost preuzeo u augustu iste godine. Dakle, mjesecima unaprijed se znalo ko će biti nasljednik tadašnjeg visokog predstavnika Valentina Inzka.
Koliko je izbor Schmidtovog nasljednika neizvjestan pokazuje i činjenica da se ni na početku zasjedanja PIC-a ne zna čiji favorit među kandidatima će odnijeti prevagu, američki ili evropski.
Među najozbiljnijim kandidatima za poziciju visokog predstavnika su Antonio Zanardi Landi, 76-godišnji italijanski diplomata koji važi za favorita SAD-a, te René Troccaz, francuski kandidat kojeg snažno podržavaju Francuska i Njemačka, a koji zagovara evropsku liniju očuvanja čvrstog mandata i izvršnih ovlasti OHR-a.
Iako su zemlje EU, prema tvrdnjama Raportovih izvora, ranije postigle konsenzus da će braniti stav i tumačenje da PIC potvrđuje konačni izbor visokog predstavnika, dok Vijeće sigurnosti UN-a samo prima k znanju tu odluku, i dalje ostaje otvoreno pitanje hoće li imenovanje biti proslijeđeno na razmatranje Vijeću sigurnosti UN-a.
U slučaju da bude izabran kandidat EU, a odluka završi pred Vijećem sigurnosti, gotovo je izvjesno da bi Rusija i Kina, kao i u slučaju Christiana Schmidta, osporile ili problematizirale taj izbor.
Ako bi, pak, bio izabran kandidat koji ima podršku SAD-a, u ovom slučaju Landi, prema nezvaničnim informacijama Rusija bi takav izbor mogla podržati, naravno ukoliko bi se odluka uopće našla pred UN-om.
Inače, pitanje nominacije i imenovanja visokog predstavnika direktno je vezano za tumačenje Aneksa 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir. OHR je prije tri godine na svojoj zvaničnoj stranici podsjetio da je članom V Aneksa 10 definirano da je visoki predstavnik konačni autoritet u tumačenju civilnih aspekata mirovnog sporazuma.
To je pojašnjeno zbog osporavanja legitimiteta Christiana Schmidta od vlasti u RS-u, Rusije i Kine, koje su tvrdile da njegov izbor nije potvrđen u Vijeću sigurnosti UN-a.
U tom kontekstu je navedeno da se visoki predstavnik imenuje kroz PIC, a ne kroz formalnu odluku Vijeća sigurnosti UN-a. Tada je pojašnjeno da se UN se o tome samo obavijesti i prima k znanju imenovanje, ali ga ne odobrava niti potvrđuje kao uslov da bi visoki predstavnik stupio na dužnost.
U iščekivanju početka sjednice UO PIC-a stižu informacije da će prvog dana zasjedanja najviše riječi biti o stanju i sigurnosnoj situaciji u BiH ,što su uobičajene teme redovnih polugodišnjih zasjedanja UO PIC-a, te će biti razmatrani izvještaji snaga NATO-a, EUFOR-a i drugih međunarodnih misija u BiH, poput OSCE-a.
Pred UO PIC-a danas bi se trebali obratiti i Jasmina Selimović, guvernerka Centralne banke BiH i Almir Badnjević, direktor Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA), kao čelnici dvije državne institucije koje imaju ključnu ulogu u finansijskoj stabilnosti, digitalnoj infrastrukturi,ali su i primjeri državnog institucionalnog funkcionisanja i pri napadima i pritiscima.