Problem isplate duga slovenskom Viaductu u iznosu od oko, do sada, 110 miliona KM još nije riješen, a teško da će i biti sve dok je u vlasti na državnom nivou SNSD.
Za to vrijeme dug na dnevnoj bazi raste za dodatnih 9.000 eura kamate.
Poznato je da je propao pokušaj SNSD-a i HDZ Bosne i Hercegovine u Vijeću ministara BiH da se preglasavanjem ministara iz stranaka Trojke taj dug, za koji je odgovorna isključivo Vlada RS, namiri iz sredstava dobiti Centralne banke (CBBiH) kada ona završe u budžetu institucija.
CBBIH je najavila da dobit neće ni uplaćivati na račun Ministarstva finansija i trezora sve dok je ugrožena njena imovina.
Konkretan i efikasan put
Sada se očekuje da ponovo krenu priču o tome kako BiH treba platiti ovaj dug pa se kasnije namirivati regresnom tužbom kako je ranije izjavljivala i Borjana Krišto (HDZ), predsjedavajuća Vijeća ministara BiH.
Međutim, Ismet Velić, bivši pravobranilac Pravobranilaštva BiH, u izjavi za Raport kaže da on smatra da nije vrijeme da se takva tužba uopće uzima u razmatranje, nego da se trebaju razmotriti drugi mehanizmi kojima će se dug naplatiti od Vlade RS.
"Regresna tužba podrazumijeva situaciju kada je već došlo do izmirenja određenih obaveza za nekog drugog. I taj neko odbija da izmiri svoje obaveze.
Dakle, ovog momenta te obaveze nisu izmirene, treba ih izmiriti. Postoji Sporazum koji je zaključen između Vlade RS i Vijeća ministara BiH.
S druge strane, postoje sredstva koja također dospijevaju za račun entiteta koji je dužnik, u ovom slučaju Republike Srpske.
Evo, recimo sredstva od indirektnih poreza , taj dio je već stvar poslova i nekih konkretnih radnji kolega koji su angažirani u nadležnim ministarstvima finansija, u UIO, a to je i pitanje za ekonomiste.
Ali, generalno, postoji pravni osnov i mogućnost da se na taj način usmjere sredstva koja postoje, tamo gdje treba regulisati određeni dug.
Dakle, RS ima određeni dug, automatski je trebalo uspostaviti samo mehanizme namirenja tih sredstava koja će eventualno izmiriti država iz ovih sredstava koja dospijevaju i koja bi trebala ići prema budžetu RS.
Dakle, to je vrlo konkretan i efikasan put i nema razloga da se ide s odgovarajućom tužbom i da se utvrđuje ono što je već utvrđeno i što niko nije ni osporavao.
Mogla bi se desiti ista situacija
Jer, primjerice u slučaju tužbe da sud i prihvati te zahtjeve, imali bismo istu situaciju kao i sada“, kaže Velić.
Naravno, u načinu naplate duga od RS preko odbijanja ili obustave iznosa od indirektnih poreza namijenjenih entitetu RS, prepreka je u tome što bi takvu odluku trebalo donijeti Vijeće ministara BiH.
I, opet bi se desilo, čak i da HDZ BiH podrži takvu odluku, da se tome usprotive ministri iz SNSD-a i njihovi kadrovi u Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
Stoga smo Ismeta Velića, bivšeg pravobranioca BiH koji je sada advokat, pitali šta se može učiniti kako bi se Vlada RS natjerala da ispoštuje Sporazum sa Vijećem ministara BiH iz 2017. godine, prema kojem je obavezala na isplatu svih potencijalnih obaveza prema Viaductu, koje su sada došle na naplatu.
Velić kaže da treba insistirati na provedbi Sporazuma.
Na našu opasku da je općepoznato da RS to odbija, te na naše pitanje da li se može podnijeti tužba protiv Vlade RS zbog kršenja Sporazuma, Velić je odgovorio potvrdno.
Na upit Raporta, da li bi on da je pravobranioc i da ima ovakvu situaciju u kojoj Vlada RS ne poštuje Sporazum, podnio tužbu da zaštiti interese BiH Velić kaže da on tu nema dilema.
“Nemam nikakvih dilema, ako je to rješenje apsolutno bih podnio tužbu. Ali, ovdje bi trebalo postaviti takve mehanizme da se to riješi i bez tužbe.
Ako se podnese tužba to će oduzeti vrijeme. Sigurno da je najjednostavnije rješenje da se to riješi kroz indirektne poreze", zaključio je Velić za Raport.
Nameračili se na plaćanje duga iz državnog budžeta
Sada se postavlja pitanje zašto Vijeće ministara BiH ranije nije razmotrilo opciju da od dijela indirektnih poreza koji pripadaju entitetu RS naplati njihov dug prema Viaductu?
Jasno je da je razlog tome namjera SNSD-a i HDZBiH da se taj novac uzme prvenstveno iz državnog budžeta.
Jer, da nije tako, onda bi se, barem da državi uštedi više od 100 miliona KM ili da spasi Davorina Primorca, direktora BHANSA-e i zeta Dragana Čovića, HDZ BiH odrekao SNSD-a kao partnera u vlasti.
Time bi bio otvoren prostor za imenovanje kandidata iz reda opozicije iz RS na poziciju ministra sigurnosti te osiguran glas jednog ministra iz reda srpskog naroda za zakonite i jedino ispravne odluke o tome da dug vrati Vlada RS.
No, HDZ se ne želi odreći SNSD-a i na štetu države "guraju" plaćanje duga entitetske vlade preko "leđa" države.
Čiji mig čeka Pravobranilaštvo BiH?
Također, pitanje je i zbog čega Pravobranilaštvo BiH, čiji je to posao i obaveza, nije krenulo u zaštitu državne imovine i interesa, u ovom slučaju državnog novca, i zašto nije podnijelo tužbu protiv Vlade RS zbog kršenja Sporazuma za koju je utvrđeno da se može podnijeti.
Pravobranilaštvu BiH ne treba mig ni Vijeća ministara BiH niti bilo koga drugog da to učini.
Dugotrajni sudski postupci ovdje ne bi smjeli biti izgovor, jer Sporazum je jasan i konkretan, a i nadležne institucije mogle bi ovaj slučaj proglasiti prioritetnim i državnim interesom, što on i jeste, pa neka pravosudni organi svakodnevno zasjedaju u vezi s potencijalnom tužbom i predmetom i neka ga privedu kraju.
U tom slučaju, sigurno je da bi se blokade i zabrane kakvima podliježe BHANSA mogle staviti na račune Vlade RS.
Ne postoje prepreke
Ono što je veoma bitno, kada je u pitanju Pravobranilaštvo BiH, za podnošenje tužbe protiv Vlade RS za kršenje Sporazuma o preuzimanju obaveza prema Viaductu“ nije potreban konsenzus između aktuelne pravobraniteljice Magdalene Papić i njene dvije zamjenice Almine Pilav i Jelene Cvijetić.
One se na čelu Pravobranilaštva smjenjuju sistemom rotacije tokom četverogodišnjeg mandata u kojem troše drugu godinu.
Također, tužbu u interesu zaštite imovine BiH u ovom slučaju tužbu mogu podnijeti pojedinačno i pravobraniteljica i njene zamjenice.