Bivši izraelski premijer Ehud Olmert izjavio je kako bi takozvani “humanitarni grad”, koji izraelski ministar odbrane Israel Katz planira izgraditi na ruševinama Rafaha, predstavljao koncentracioni logor, a prisilno preseljenje Palestinaca u njega čin etničkog čišćenja.
U razgovoru za britanski Guardian, Olmert je rekao da Izrael već sada počinjava ratne zločine u Gazi i na Zapadnoj obali, a da bi izgradnja ovakvog logora predstavljala dodatnu eskalaciju.
“To je koncentracioni logor. Žao mi je, ali jeste to što jeste”, poručio je Olmert.
Plan ministra Katza predviđa da izraelska vojska počne s operativnim pripremama za izgradnju "humanitarnog grada" na jugu Gaze, koji bi u početku trebao primiti 600.000 ljudi, a dugoročno i kompletnu palestinsku populaciju tog područja. Katz je naglasio da bi Palestincima bilo dozvoljeno da napuste kamp samo ako odlaze u treće zemlje.
Olmert je upozorio: “Ako budu deportovani u novi 'humanitarni grad', onda se to može nazvati dijelom etničkog čišćenja. To se još nije dogodilo, ali bi to bila neizbježna interpretacija.”
Dodao je da dok evakuacije civila u cilju njihove zaštite mogu imati pravno uporište, ovakvi planovi ne ostavljaju sumnju u prave namjere. “Kada izgrade kamp u kojem planiraju ‘očistiti’ više od polovine Gaze, onda to nije strategija zaštite. To je strategija protjerivanja. Nema drugog načina da se to razumije.”
Plan podržava i izraelski premijer Benjamin Netanyahu, a izraelsko odbijanje da se povuče iz zone predviđene za logor jedna je od ključnih prepreka u pregovorima o prekidu vatre, navode izraelski mediji.
Olmert je kritikovao vladinu retoriku o “čišćenju” Gaze, kao i planove o izgradnji izraelskih naselja, ocijenivši da takve izjave potpuno diskredituju tvrdnje da je cilj zaštita civila.
Bivši premijer Izraela, koji je zemlju vodio od 2006. do 2009. godine, poručio je da su ekstremistički ministri u sadašnjoj vladi “neprijatelj iznutra” i da predstavljaju veću prijetnju sigurnosti Izraela nego vanjski neprijatelji.
Govoreći o nasilnim napadima izraelskih doseljenika na Zapadnoj obali, među kojima je ubijen i jedan američki državljanin, Olmert je rekao: “To su ratni zločini. Neoprostivo. Neprihvatljivo.”
Istakao je da iza takvih napada stoji organizovana i zaštićena struktura.
“Nema načina da djeluju tako dosljedno, masovno i široko bez institucionalne podrške izraelskih vlasti na okupiranim palestinskim teritorijama”, rekao je.
Olmert je dodao da ekstremni ministri, koji pozivaju na nasilje i proširenje naselja, predstavljaju “neprijatelje iznutra” i veću prijetnju zemlji od Hamasa ili Hezbollaha.
Rastući bijes prema Izraelu u Sjedinjenim Američkim Državama, smatra Olmert, ne može se jednostavno odbaciti kao antisemitizam. “Kažemo sebi: 'To su antisemiti.' Ali mnogi od njih to nisu. Oni su protiv Izraela zbog onoga što gledaju na televiziji, na društvenim mrežama.”
Olmert smatra da bi se promjene unutar Izraela mogle desiti tek kad zemlja osjeti ozbiljan međunarodni pritisak, pozivajući međunarodnu zajednicu na odlučniju intervenciju. Posebno je kritikovao izraelske medije zbog prešućivanja nasilja nad Palestincima.
Iako je u početku podržao izraelsku vojnu akciju nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023. godine, Olmert sada smatra da se rat pretvorio u nešto sasvim drugo. “Sramota me je i srce mi je slomljeno.”
Zaključio je da više ne može da se suzdrži od optuživanja izraelske vlade da je odgovorna za ratne zločine. “Možda nisu davana direktna naređenja. Ali vojska je zatvarala oči pred postupcima koji su neizbježno vodili ka ubistvima velikog broja nedužnih ljudi.”
Uprkos svemu, Olmert i dalje vjeruje u dvodržavno rješenje. Zajedno s bivšim palestinskim ministrom vanjskih poslova Naserom al-Kidvom, radi na njegovoj međunarodnoj promociji. Vjeruje da bi kraj rata u Gazi i normalizacija odnosa Izraela i Saudijske Arabije mogli biti dio historijskog dogovora – kada bi Netanyahu bio spreman za to.
Olmerta je, međutim, šokiralo što je Netanyahu, protiv kojeg je Međunarodni krivični sud izdao nalog za hapšenje zbog ratnih zločina, nominovao Donalda Trumpa za Nobelovu nagradu za mir.