"Pravi embargo" na rusku energiju od strane zapadnih zemalja mogao bi zaustaviti rat u Ukrajini, sugerirao je bivši glavni ekonomski savjetnik predsjednika Vladimira Putina, piše BBC.
Dr. Andrei Illarionov rekao je da Rusija "nije shvaćala ozbiljno" prijetnje drugih zemalja da smanji njihovu potrošnju energije.
Unatoč pokušaju smanjenja oslanjanja na ruske izvore, Evropa nastavlja kupovati naftu i plin. Prošle godine su rastuće cijene značile da su prihodi od nafte i plina činili 36 posto državne potrošnje Rusije. Velik dio tog prihoda dolazi iz Evropske unije, koja oko 40 posto svog plina i 27 posto nafte uvozi iz Rusije.
Ove je sedmice visoki diplomat Josep Borrell rekao da je "milijardu eura ono što Putinu plaćamo svaki dan za energiju koju nam on opskrbljuje". Illarionov je rekao da ako zapadne zemlje "pokušaju provesti pravi embargo na izvoz nafte i plina iz Rusije… Kladim se da će vjerovatno u roku od mjesec ili dva ruske vojne operacije u Ukrajini, vjerovatno biti obustavljene i zaustavljene".
"To je jedan od vrlo učinkovitih instrumenata koji još uvijek posjeduju zapadne zemlje", dodao je. Dok se trgovina naftom i plinom nastavila tokom sukoba, široko rasprostranjene sankcije znače da su mnoge druge privredne aktivnosti zaustavljene, mnoge strane kompanije su se povukle, a izvoz je poremećen. Jedno nedavno istraživanje ruske centralne banke čak predviđa da će se ekonomija ove godine smanjiti za 8 posto, dok Međunarodni institut za finansije kaže da bi mogao pasti za čak 15 posto.
Illarionov je sugerirao da je predsjednik Putin spreman podnijeti udar na ekonomiju koji pokazuje gdje su njegovi prioriteti.
"Njegove teritorijalne ambicije, njegove imperijalne ambicije puno su važnije od bilo čega drugog, uključujući život ruskog stanovništva i finansijsku situaciju u zemlji… čak i finansijsko stanje njegove vlade", rekao je. Prošle sedmice, usred napetosti s Evropom oko načina plaćanja plina, predsjednik Putin je rekao da "ključni pokazatelji" zdravlja ruske ekonomije uključuju "otvaranje radnih mjesta, smanjenje siromaštva i nejednakosti, poboljšanje kvalitete život ljudi, dostupnost roba i usluga".
Podaci Svjetske banke govore da gotovo 20 miliona Rusa živi u siromaštvu. Putin je posljednjih godina obećao da će taj broj prepoloviti, a Illarionov je rekao da ćemo sada vjerovatno vidjeti udvostručenje broja tih ljudi, možda čak i utrostručenje. Moskovski Centar za strateška istraživanja, procijenio je da bi ove godine moglo biti izgubljeno dva miliona radnih mjesta. Tu zabrinutost dijeli i Vladimir Milov, bivši zamjenik ruskog ministra energetike, sada dio opozicione stranke Rusija budućnosti Alekseja Navaljnog.
"Mnogi ljudi su zabrinuti zbog gubitka posla, mislim da većina zapravo ne shvaća ozbiljnost ekonomske situacije", rekao je. Inflacija, koja je već porasla na 15,7 posto zbog rata, znači da bi ljudi mogli prestati trošiti novac na stvari kao što su teretane i obroci u restoranima, a "to je loša vijest za mnoge male kompanije", rekao je Milov.
Neke osnovne prehrambene namirnice poput šećera, luka i kupusa od početka ove godine poskupile su za više od 40 posto. Milov je rekao da bi bilo kakav zamjetan pad životnog standarda pomogao opoziciji njegovoj stranci. "Ljudima smo cijelo vrijeme objašnjavali da bi Putinova politika Rusiju odvela u katastrofu, uključujući potpunu socijalnu i ekonomsku katastrofu, pogoršanje životnog standarda kakvo nismo vidjeli desetljećima", rekao je.
Bivši Putinov savjetnik dr. Andrej Illarionov rekao je da je promjena vlade neizbježna "prije ili kasnije", dodajući da je "apsolutno nemoguće imati ikakvu pozitivnu budućnost za Rusiju, s trenutnim političkim režimom". Kazao je da pod vodstvom Putina, "nema načina da se ta zemlja ponovno integrira u međunarodne odnose, u svjetsku ekonomiju".
