Bivši glavni sekretar NATO-a i nekadašnji danski premijer Anders Fogh Rasmussen oštro je kritikovao američkog predsjednika Donalda Trumpa, navodeći da se u raspravi o Grenlandu koristi jezikom "gangstera" te da otok koristi kao "oružje masovnog odvraćanja pažnje od stvarnih prijetnji", prenosi Financial Times.
Rasmussen, koji je kao premijer slao danske trupe u borbu uz američke snage u Afganistanu, izrazio je razočarenje zbog promjene uloge SAD.
"Od djetinjstva sam Sjedinjene Države smatrao prirodnim vođom slobodnog svijeta. Čak sam govorio o SAD kao o svjetskom policajcu", rekao je. "Sada vidimo da Sjedinjene Države koriste jezik koji je prilično blizak gangsterima koje bi trebale kontrolisati u Moskvi, Pekingu..."
Upozorio je da je fokus na Grenlandu, umjesto na ratu u Ukrajini, pogrešan.
"Zapravo sam zabrinut što je pažnja svijeta sada usmjerena na nešto što ne predstavlja prijetnju, ni Evropi ni Sjedinjenim Državama", dodao je.
Rasmussen je naglasio da takve situacije koriste protivnicima Zapada.
"Podjele na Zapadu idu na ruku Rusima. Siguran sam da se Moskva nada da će Grenland postati santa leda koja će potopiti NATO. Dakle, ovo nadilazi Dansku i Grenland. Osvajanje Grenlanda bio bi kraj svjetskog poretka kakvog poznajemo", zaključio je.
Trumpova retorika prema Danskoj, saveznici u NATO-u, u kojoj je insistirao na preuzimanju kontrole nad Grenlandom i spomenuo mogućnost upotrebe vojne sile, izazvala je oštre reakcije. Ove sedmice Danska, Grenland i SAD odlučili su osnovati radnu grupu na visokom nivou kako bi razgovarali o budućnosti tog arktičkog otoka.
Međutim, ubrzo je izbio spor oko svrhe te grupe. Iz Bijele kuće je saopćeno da će se voditi "tehnički razgovori o akviziciji Grenlanda", dok je Danska insistirala na svojoj "crvenoj liniji" – da Grenland nije na prodaju.
Bivši glavni sekretar NATO-a predložio je tri konkretna koraka koje bi Danska trebala predstaviti Trumpovoj administraciji. Smatra da bi odbrambeni sporazum iz 1951. godine, koji SAD daje značajan utjecaj na Grenlandu, trebalo "ažurirati i modernizirati" kako bi se preciznije definisalo gdje bi Washington i NATO "mogli i trebali" uspostaviti više vojnih baza.
Trenutno SAD na Grenlandu ima jednu vojnu bazu s oko 150 vojnika, dok je tokom Hladnog rata na otoku imao 17 instalacija i više od 10.000 vojnika.
Rasmussen je dodao da bi Danska također trebala predložiti sporazum o ulaganjima kako bi privukla američki kapital u sektor kritičnih minerala na Grenlandu, kao i sporazum o stabilnosti i otpornosti "kako bi se spriječio ruski i kineski utjecaj".