Bivši direktor Granične policije BiH i zamjenik direktora SIPA-e Zoran Galić koji je bjegunac od bh.pravosuđa već 14 mjeseci boravi u Hrvatskoj, tačnije na Makarskoj rivijeri, gdje čeka odluku o izručenju Bosni i Hercegovini, objavio je danas Jutarnji list.
Konačnu odluku sada mora donijeti ministar pravde
Nakon što su i Županijski sud u Splitu i Vrhovni sud Hrvatske donijeli odluku da se ispunjeni zakonski uslovi za izručenje, predmet je u aprilu ove godine proslijeđen Ministarstvu pravde, uprave i digitalne transformacije. Konačnu odluku sada mora donijeti ministar pravde Hrvatske Damir Habijan, a njegov potpis znači i kraj višemjesečne pravne bitke.
Galića, podsjetimo, traži Sud BiH po zahtjevu Tužilaštva BiH. Za njim je raspisana i međunarodna crvena potjernica. On živi na relaciji Makarska-Tučepi u Hrvatskoj, gdje njegov brat ima apartmane.
Ovaj bivši policijski dužnosnik pobjegao je iz države dan pred hapšenje, odnosno 8. jula prošle godine. Iz Državnog tužilaštva navode da je Galić 8. jula popodne, nakon što je saznao da će biti uhapšen, "ilegalno prešao granicu BiH, te pobjegao u Hrvatsku".
Osumnjičen je za zloupotrebe položaja ili ovlaštenja i primanje dara u vrijeme dok je bio direktor Granične policije BiH.
Galića je odbio čak i Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Tačnije, odbijena je njegova žalba. Raport je u posjedu odluke Ustavnog suda i ekskluzivno objavljuje detalje.
Žalba je tačno odbijena 9.jula.
Ustavni sud Republike Hrvatske, u Drugom vijeću za odlučivanje o ustavnim tužbama, u sastavu sudac Miroslav Šumanović, predsjednik Vijeća, te suci Mato Arlović, Sanja Bezbradica Jelavić, Biljana Kostadinov, Maša Marochini Zrinski i Rajko Mlinarić, članovi Vijeća, u postupku koji je ustavnom tužbom pokrenuo Z.G. iz Imotskog, kojeg zastupa Ivan Gržić, odvjetnik iz odvjetničkog društva Tus i Gržić iz Zagreba, na sjednici održanoj 9. jula 2025. jednoglasno je donio odluku: Ustavna tužba se odbija.
Ovo su detalji. Galić ima i državljanstvo Hrvatske.
Podnositelj u ustavnoj tužbi navodi da su osporenim rješenjem povrijeđene njegove temeljne slobode i ljudska prava zajamčena člancima 9. stavkom 2. i 29. stavkom 1. Ustava Republike Hrvatske, navodi se na početku.
U obrazloženju, Ustavni sud Hrvatske navodi ističe šta se navodi u prvostupanjskom rješenju Županijskog suda u Splitu da se Galić izruči BiH.
Pregledom dokumentacije koja se nalazi u spisu, izvanraspravno vijeće je utvrdilo kako su ispunjene zakonske pretpostavke za izručenje Z. G. Bosni i Hercegovini, radi kaznenog progona zbog kaznenih djela zlouporabe položaja ili ovlaštenja iz čl. 220. st. 1. i kaznenog djela primanje dara i drugih oblika koristi iz čl 217.st. 1. Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine.
"U konkretnom slučaju radi donošenja odluke o izručenju Z. G. Bosni i Hercegovini treba primijeniti odredbe Ugovora o izručenju koji je 28. studenog 2012. potpisan u Zagrebu između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, nakon čega siječnja 2014. ratificiran, a potom i objavljen u 'Narodnim novinama-Međunarodni ugovori' broj 1/2014. te stupio na snagu 6. ožujka 2014. ('Narodne novine- Međunarodni ugovori' broj 3/2014.). S obzirom da je navedeni Ugovor o izručenju u Republici Hrvatskoj sklopljen i potvrđen u skladu s Ustavom te objavljen i na snazi, isti je sukladno čl. 141. Ustava Republike Hrvatske ('Narodne novine' broj: 56/90., 135/97., 8/98., 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10. i 5/14.) dio unutarnjeg pravnog poretka Republike Hrvatske i po pravnoj snazi je iznad zakona, odnosno u ovom slučaju, isti ima jaču pravnu snagu od ZOMPO-a, a time i prvenstvo u primjeni, navode iz Ustavnog suda.
Osim toga, Vrhovni sud odbio je žalbu podnositelja izjavljenu protiv prvostupanjskog rješenja, kao neosnovanu. U obrazloženju osporenog rješenja naglasio je i sljedeće.
"Naime, osim tako paušalno iznesenih tvrdnji u uvodnom dijelu žalbe, u nastavku izjavljene žalbe žalitelj detaljnije ne obrazlaže i ne precizira u čemu bi se sastojala nejasnoća pobijanog rješenja, gdje se pronalazi proturječje između donesene odluke i danih razloga odnosno proturječje između onoga što se navodi u razlozima osporavanog rješenja o sadržaju isprava i samih tih isprava te u odnosu na koje odlučne činjenice nisu dani razlozi. Po ocjeni ovog suda, suprotno ovakvim tvrdnjama žalitelja, obrazloženje pobijanog rješenja sadrži jasne, razumljive i dostatne razloge u odnosu na sve odlučne činjenice u ovom kaznenom predmetu, ne postoji proturječje između donesene odluke i razloga koji su dani za takvu odluku, kao što ne postoji niti proturječe između razloga koji su dani o sadržaju dostavljenih isprava i tih samih isprava pa se ispravnost odluke suda prvog stupnja može u cijelosti i s uspjehom
ispitati, navodi se.
Evo šta je Galić tačno tražio i šta je tačno naveo. Tvrdi da je riječ o političkom progonu. Smatra da je nejasno na temelju čega su sudovi utvrđivali postojanje osnovane sumnje kao opći preduvjet za izručenje podnositelja.
U vezi političkog progona posebno ističe:
"Naime, sva zbivanja koja su prethodila, a i uslijedila nakon donošenja Osporavanih akata potvrdili su sve ono o čemu je Podnositelj iskazivao i na što je ukazivao tijekom ovog postupka, a to je činjenica da se protiv njega vodi politički montiran proces, s ciljem da bi ga se, kao pripadnika hrvatskog naroda koji se nastoji minorizirati u svim političko-pravnim strukturama Bosne i Hercegovine, diskreditiralo i odstranilo", navodi Galić u žalbi.
U žalbi se navodi da je je operativna akcija protiv Z. G., zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), pokrenuta je početkom srpnja 2024. godine pod kodnim nazivom '…' a tijekom iste akcije dana 9. srpnja 2024. na području Trebinja uhićeni su …, pomoćnik komandira Jedinice Granične policije BiH u Trebinju, i …, državljanin Hrvatske.
"Dana 9. srpnja 2024. trebao je biti uhićen i izručenik Z. G. Dakle, dana 15. srpnja 2024. izručenik Z. G. je trebao biti imenovan za v.d. ravnatelja direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i time kao pripadnik hrvatskog naroda stupiti na najznačajniju policijsku poziciju u Bosni i Hercegovini. Uzimajući u obzir kompleksnu proceduru imenovanja ravnatelja SIPA-e i poučeni ranijim iskustvima zbog usložnjenosti birokracije i etničkih odnosa u Bosni i Hercegovini, vrlo je izvjesno da bi se izručenik na istoj poziciji zadržao i nekoliko godina. U najmanju je ruku suspektno stoga da se svega 6 (šest) dana prije nego će izručenik Z. G. stupiti na predmetnu poziciju, izdaje naredba za njegovo uhićenje i time
ga se kao pripadnika hrvatskog naroda onemogućava u preuzimanju navedene odgovorne ali vrlo moćne pozicije koja uključuje široka ovlaštenja i to sve zbog straha određenih političkih struktura da bi pripadnicima hrvatskog naroda tada pripale poluge u raspodjeli policijsko-pravosudnih pozicija koje im ne pripadaju pa da bi se time koncentrirala prevelika moć u rukama pripadnika hrvatskog naroda, tvrdi Galić.
No, Galić zatim putem advokata iznosi šokantne tvrdnje.
"Uzimajući u obzir stanje spisa i kronični nedostatak bilo kakvog opipljivog dokaza protiv izručenika Z. G., jasno je da je namjera pokretanja i vođenja predmetnog kaznenog postupka bila da ga se eliminira iz političkog i profesionalnog života, a što je na kraju i učinjeno a sve je rezultiralo tim da se … kao predstavnik političke volje srpskog naroda u Bosni i Hercegovini i pored isteka mandata i dalje nalazi na poziciji ravnatelja SIPA-e. Sve ono što se dalje događalo u najznačajnijoj policijskoj agenciji u BiH jasan
je pokazatelj da se Podnositeljica u Bosni i Hercegovini htjelo eliminirati pod svaku cijenu kako bi određene političke i interesne skupine mogle lakše ostvarivati svoje secesionističke ciljeve. Ističemo da Bosna i Hercegovina trenutno prolazi kroz jednu od najtežih političkih kriza od potpisivanja Daytonskog sporazuma 1995. godine a glavni izvor napetosti je djelovanje predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika, koji je poduzeo i poduzima određene korake prema ograničavanju ovlasti državnih institucija
u entitetu Republika Srpska.
No, ono sto je bitno naglasiti, tvrdi Galić u kontekstu ovog postupka je da je u jeku gore navedenih događanja direktor Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), … prisustvovao sastanku s Miloradom Dodikom, predsjednikom Republike Srpske održanom dana 2. ožujka 2025. godine u Banja Luci te su mediji s tim u vezi pisali da se radi o dogovaranju 'mračnog scenarija'.
"Po izvještavanju medija, na tom je sastanku Milorad Dodik vršio pritisak na … da spriječi djelovanje SIPA-e na teritoriju Republike Srpske, zahtijevajući da njeni pripadnici ne djeluju unutar entiteta. Nakon tog sastanka već idućeg dana … (misli na Darka Ćuluma, op.a) nije došao na posao u sjedište SIPA-e, što je izazvalo zabrinutost među zaposlenicima agencije, posebno među Bošnjacima, koji su se pitali trebaju li čekati da ih počnu uhićivati.
Nakon toga, dana 7. ožujka 2025. svi zaposlenici SIPA-e u Banjoj Luci dobili su obavijest, odnosno naređenje pretpostavljenog da napuste zgradu sjedišta i da ponesu svoje oružje. Zahtjev za napuštanje objekta je stigao iz MUP-a Republike Srpske, nakon čega je ista zgrada i napuštena (…) Ovi događaji odvijaju se u kontekstu napetosti između državnih institucija Bosne i Hercegovine i vlasti Republike Srpske, koje su usvojile zakone kojima se zabranjuje rad državnih pravosudnih institucija i policijskih agencija na teritoriju entiteta a Milorad Dodik je po medijskim natpisima pokušao spriječiti istrage protiv svojih najbližih suradnika koji su sudjelovali u donošenju tih zakona, vršeći pritisak na čelnike državnih
institucija poput direktora SIPA-e …. Kao rezultat svega toga, direktor SIPA-e … je dana 18. ožujka 2025. dao ostavku tako da je navedena policijska agencija do danas de facto obezglavljena i funkcionira u neprirodnim uvjetima bez direktora i zamjenika direktora (…) Dakle, vremenom su se pokazale točnim i gotovo proročanskim tvrdnje izručenika iz njegovog iskaza datog pred sucem istrage Županijskog suda u Splitu dana 19. kolovoza 2024. u predmetu posl. br. Kir-1260/2024-2 kao i tvrdnje iz žalbe obrane izručenika od 27. siječnja 2025. da se u konkretnom slučaju radi o eklatantnom primjeru pokretanja politički motiviranog kaznenog postupka a sve iz razloga kako bi se izručenika Z. G. kao pripadnika hrvatskog naroda onemogućilo da stupi na dužnost direktora SIPA-e na kojoj poziciji bi isti onemogućio evidentno ranije planirane aktivnosti određenih političkih struktura u Bosni i Hercegovini usmjerenih na destabilizaciju navedene države u cilju definitnog neutraliziranje SIPA-e kao najvišeg policijskog tijela u BiH, navodi Galić.
Galić u žalbi ide dalje. I poziva se na dogovor srpskih predstavnika.
SIPA može provoditi istrage i uhićivati osumnjičene bilo gdje
"Da je tome tako, sad već javno komuniciraju politički predstavnici srpskog naroda u BiH pa su tako na sjednici Vijeća ministara BiH održanoj 20. ožujka 2025. zauzeli jednoglasan stav o tome da im je cilj da SIPA više ne postoji (…) S tim u vezi kreatori progona Podnositelja Z. G. bili su svjesni da on kao direktor
SIPA-e u ovim izazovnim vremenima ne bi dopustio instrumentalizaciju SIPA-e i korištenje iste agencije u političke svrhe u cilju provođenje secesionističkih ideja određenih struktura kojima se dovodi u pitanje mir u Bosni i Hercegovini. Naime, Zakon o Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) omogućava policijskim službenicima SIPA-e da djeluju na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine, uključujući i Republiku Srpsku a SIPA može provoditi istrage i uhićivati osumnjičene bilo gdje u BiH, ako se radi o kaznenim djelima iz nadležnosti države (terorizam, organizirani kriminal, korupcija, ratni zločini itd.), istakao je Galić.
U žalbi je naveo i slijedeće razloge:
Vlasti Republike Srpske donijele su zakone kojima nastoje ograničiti djelovanje državnih institucija na teritoriju entiteta, ah takvi zakoni su neustavni i pravno nevažeći, jer BiH ima jedinstven pravosudni i sigurnosni sistem no postoje prijetnje i najave da će MUP RS spriječiti ili čak uhititi pripadnike SIPA-e ako budu djelovali u Republici Srpskoj, što bi moglo izazvati ozbiljnu sigurnosnu krizu. U smislu svega gore navedenog u cijelosti su jasni motivi Tužilaštva BiH da dana 9. srpnja 2024. izda nalog za uhićenje Podnositelja Z. G. i pokrene rubricirani kazneni postupak znajući da je dana 15. srpnja 2024. trebao stupiti na dužnost v.d. direktora SIPA-e a sve u cilju da ga se trajno ukloni iz društvenog i profesionalnog života u BiH. (…)