Govoreći o ponovljenim prijevremenim izborima za predsjednika RS zakazanim za 8. februar, Branko Blanuša (SDS) istakao je kako opozicija nije raspolagala adekvatnim instrumentima da spriječi izborne nepravilnosti.
Kako je Blanuša rekao, sam izborni proces bio je ograničen pravilima koja su, kako tvrdi, otežavala kontrolu. On je u intervjuu za Federalnu TV naveo da su politički subjekti sa kandidatima imali pravo na samo jednog posmatrača, uz po jednog člana biračkog odbora. U sredinama u kojima su, prema njegovim tvrdnjama, zabilježene ozbiljne zloupotrebe – poput Doboja, Zvornika i Laktaša - takav nadzor nije bio dovoljan. Dodaje da su preostali članovi biračkih odbora formalno bili nezavisni, ali su u praksi, kako kaže, bili bliski vladajućem SNSD-u.
Optimista pred izbore
"Naš član biračkog odbora nije imao mogućnost da tokom identifikacije birača provjeri da li je osoba koja glasa zaista ona koja se potpisala u birački spisak. U takvim uslovima biračka volja se nije mogla zaštititi", rekao je Blanuša.
Iako iz SNSD-a poručuju da imaju sigurnu prednost, Blanuša ne iznosi konkretne prognoze, ali izražava umjereni optimizam.
"Na početku izbora mnogi su me smatrali potpunim autsajderom. Međutim, pokazalo se da to baš i nije tako. Ja sam optimista i vidjet ćemo na kraju kakav će biti ishod", rekao je Blanuša.
Govoreći o odnosima sa Srbijom, Blanuša naglašava da SDS zagovara isključivo institucionalnu saradnju. Smatra da odnosi RS i Srbije trebaju biti zasnovani na ekonomskim, kulturnim i drugim vidovima saradnje u okviru posebnih i paralelnih veza, a ne na ličnim relacijama političkih lidera.
Kada je riječ o sredinama u kojima bi opoziciona pobjeda imala poseban simbolički značaj, Blanuša izdvaja Laktaše, koje vidi kao dugogodišnje uporište SNSD-a.
"Volio bih da ostvarimo dobar rezultat u Laktašima. To se uvijek smatra bastionom SNSD-a i sredinom iz koje je ta stranka izrasla", rekao je.
Neustavni dan RS
Osvrćući se na obilježavanje 9. januara, Blanuša ističe da taj datum za njega predstavlja historijski trenutak formiranja RS 1992. godine. Smatra da se pitanje obilježavanja može riješiti unutar ustavnog okvira Bosne i Hercegovine, uz mogućnost kompromisa koji bi bio u skladu sa Ustavom.
Komentarišući svoj odlazak sa ceremonije otvaranja centralnog spomenika poginulim borcima VRS u Banjoj Luci, Blanuša navodi da je napustio događaj u trenutku obraćanja predsjednika SNSD-a, jer, kako tvrdi, on nema institucionalni legitimitet da govori na takvoj ceremoniji.
"Bio sam prisutan gotovo sve vrijeme, ali sam otišao kada je govorio predsjednik SNSD-a. On nema nikakvu institucionalnu funkciju da bi govorio na toj ceremoniji. Ako on govori, onda su trebali govoriti i predsjednici svih drugih stranaka", dodao je.
Govoreći o budućnosti SNSD-a, Blanuša smatra da je ta stranka snažno personalizirana i vezana za Milorada Dodika, te da bi njegov politički odlazak značajno oslabio SNSD. Dodaje da je cilj opozicije pokretanje promjena već sada, dok ključne promjene vlasti vidi na općim izborima 2026. godine.
Govoreći o ekonomskoj situaciji u RS, Blanuša ocjenjuje stanje kao veoma ozbiljno. Ukazuje na niske plate i penzije, navodeći da je sa prosječnom penzijom od oko 650 KM teško osigurati dostojan život. Posebno upozorava na visoku zaduženost, ističući da su planirana nova zaduženja gotovo jednaka iznosima koji dolaze na naplatu.
"Planirano zaduženje je oko 1,7 milijardi maraka, dok na naplatu dolazi oko 1,6 milijardi. To jasno pokazuje koliko je situacija alarmantna", rekao je Blanuša za Federalnu TV.
Na kraju, govoreći o općim izborima 2026. godine, Blanuša naglašava da opozicija nema alternativu zajedničkom nastupu. Smatra da je nužno postići dogovor oko zajedničkih kandidata za predsjednika RS i srpskog člana Predsjedništva BiH. Kada je riječ o njegovoj ličnoj kandidaturi, ističe da poštuje odluke organa SDS-a, ali ostavlja prostor za razgovore sa ostalim opozicionim strankama.