Iza zatvorenih vrata Amerike: Netanyahu stiže kod Trumpa s porukom da samo prijetnja novim ratom može donijeti mir na Bliski istok
Izraelski premijer Benjamin Netanyahu ove sedmice dolazi u Sjedinjene Američke Države na, kako ocjenjuju analitičari, najosjetljiviji sastanak koji je do sada imao s američkim predsjednikom Donald Trump. Susret u Trumpovom resortu Mar-a-Lago dolazi u trenutku kada se odlučuje budući smjer Gaze, Libana i odnosa prema Iranu – ali i sudbina krhkog primirja na Bliskom istoku.
Iako su se Netanyahu i Trump ove godine već pet puta sastajali, ovaj susret dolazi na prekretnici. Prva faza Trumpovog ambicioznog 20-tačkastog plana za Gazu približava se kraju. Svi živi taoci su vraćeni u Izrael, humanitarna pomoć ulazi u većinu Pojasa Gaze, a ostaci samo jednog ubijenog taoca i dalje se nalaze na toj teritoriji.
No, iza kulisa, primirje je bilo sve samo ne stabilno. Napadi Hamas-a na izraelske snage i snažni odgovori izraelske vojske stalno su prijetili njegovim raspadom. Egipat i dalje odbija otvoriti prelaz Rafah, a Hamas, suprotno dogovoru, nije predao tijela ubijenih talaca u prvim danima primirja, već je proces razvlačio, kupujući vrijeme.
Netanyahu: Bez straha nema mira
Dok Trump i njegovi savjetnici vjeruju da je ključno održati zamah i postepeno graditi alternativu Hamasu, izraelska strana smatra da je takav pristup iluzija. U Jerusalemu ne kriju uvjerenje da Hamas nema namjeru da se razoruža.
Upravo zato Netanyahu dolazi s jasnom porukom: Hamas mora dobiti rok za razoružanje, a iza tog roka mora stajati realna prijetnja sveobuhvatne izraelske vojne operacije. Izraelski izvori navode da Netanyahu želi uvjeriti Trumpa da samo strah od novih, još žešćih napada može natjerati neprijatelje Izraela na ustupke.
Problem dodatno komplikuje planirana međunarodna stabilizacijska snaga u Gazi. Izrael sumnja da takva misija, kakvu zamišlja Washington, ne bi predstavljala prijetnju Hamasu. Naprotiv, u Jerusalemu strahuju da bi prisustvo zemalja poput Turske ili Pakistana moglo omogućiti Hamasu da se reorganizira i obnovi vojnu moć.
Liban i Hezbollah: Kraći put do eskalacije
Na sjeveru, Izrael je krajem 2024. teško pogodio Hezbollah, a nova libanska vlast otvoreno govori o želji da ova grupa izgubi status „države u državi“. Ipak, libanska vojska nema kapacitet da se sama suprotstavi Hezbollahu, koji prijeti destabilizacijom zemlje ako bude pritisnut.
Tu Netanyahu vidi priliku. Američki rok za razoružanje Hezbollaha ističe s krajem godine, a visoki američki zvaničnici već poručuju da će Izrael pojačati napade ako se to ne desi. Uprkos primirju, izraelska vojska je od tada likvidirala gotovo 400 pripadnika Hezbollaha – uz prešutno odobrenje Washingtona.
Iran ostaje krajnji cilj
Najopasnija tačka ostaje Iran. Iako je pretrpio ozbiljne udarce tokom kratkog, ali intenzivnog rata u junu, iranski režim traži načine da se oporavi i uzvrati. Netanyahu želi što čvršću koordinaciju s Trumpom za eventualni novi udar na Iran, svjestan da Trump vanjsku politiku vodi kroz prizmu „daj da dobiješ“.
Jedan od ustupaka koji bi Izrael mogao ponuditi jeste postepeno povlačenje izraelskih snaga iz tampon-zone u Siriji, čime bi Trump dobio diplomatski poen, a Netanyahu snažniju američku podršku protiv iranske osi.
Lična i politička borba
Sve se ovo odvija dok Netanyahu kod kuće ulazi u izuzetno osjetljivu fazu. Izbori se približavaju, a rat koji je ostavio Hamas na vlasti, zajedno s novim skandalima u njegovom okruženju, dodatno slabi njegovu poziciju. Istovremeno mora pokazati odlučnost u ratu, ali izbjeći otvoreni sukob s Washingtonom.
Analitičari zaključuju da Netanyahu pokušava Trumpu nametnuti jednostavnu tezu: mir se ne gradi kompromisima s onima koji ne odustaju od oružja, već prijetnjom sile. Hoće li Trump prihvatiti takav pogled ili će insistirati na svojoj „diplomatiji dogovora“, moglo bi odlučiti ne samo sudbinu Gaze, već i širu sliku Bliskog istoka u godinama koje dolaze.