Stručnjaci upozoravaju da bi eskalacija sukoba između Irana, Izraela i SAD mogla ozbiljno uzdrmati globalno tržište sirovina, uključujući naftu, gas, đubriva i poljoprivredne proizvode, piše Farmer.
Posebno zabrinjava mogućnost zatvaranja strateški važnog Hormuškog moreuza, kroz koji svakodnevno prolazi do 20 miliona barela nafte, odnosno oko 20 posto svjetske dnevne potrošnje.
Već sama prijetnja zatvaranjem podiže cijene sirovina i povećava rizik za globalnu privredu. Ukoliko se plovidba Hormuškim moreuzom obustavi, očekuju se skokovi u cijenama nafte i gasa, viši troškovi pomorskog transporta, ali i domino efekat na druga tržišta, uključujući poljoprivredno.
Uljana repica, koja je usko povezana s proizvodnjom biodizela, već pokazuje oscilacije u cijeni. Zabilježen je porast interesa za terminske ugovore na berzi Euronext, što bi pred žetvu moglo dovesti do dodatnog poskupljenja. Uz to, EU se suočava s ograničenom ponudom, dok je rod u Kanadi neizvjestan.
Cijene gasa, glavne sirovine za proizvodnju azotnih đubriva, naglo rastu što prijeti poskupljenjem đubriva. Egipat i Iran, značajni proizvođači i izvoznici, privremeno su obustavili proizvodnju, a Iran je uz to i važan dobavljač amonijaka drugim proizvođačima u regiji.
Stručnjaci napominju da će Evropska unija dodatno opteretiti tržište uvođenjem carina na uvoz đubriva iz Rusije i Bjelorusije od jula 2025. godine, iako se ne očekuje drastičan rast cijena jer proizvođači mogu sniziti marže kako bi ostali konkurentni. Ključni faktor ostaje cijena gasa.
Profesor Lucas Ambroziak iz Instituta za poljoprivrednu i prehrambenu ekonomiku Nacionalnog istraživačkog instituta u Varšavi ističe da rast cijena nafte ima direktan utjecaj na rast cijena hrane. Viši troškovi energije, mašina, transporta i skladištenja odražavaju se na konačne cijene prehrambenih proizvoda. Osim toga, više cijene nafte povećavaju isplativost proizvodnje biogoriva, smanjujući tako količinu sirovina dostupnih za ishranu.