Bljuzgavica, neugodna kombinacija vode, snijega i leda, ubraja se među najrizičnije zimske pojave u saobraćaju. Iako cesta na prvi pogled često izgleda samo vlažna, upravo ta varljiva slika dovodi do velikog broja nesreća.
Za razliku od čistog leda, koji vozači lakše prepoznaju i instinktivno uspore, bljuzgavica zavara čula, pa su izlijetanja, sudari i gubitak kontrole nad vozilom znatno češći. Kako temperature prelaze u plus i snijeg počne da se topi, ovakvi uslovi mogu se očekivati gotovo svuda.
Zašto je bljuzgavica posebno opasna
Najveći problem predstavlja drastično smanjeno prianjanje pneumatika. Bljuzgavica stvara klizav sloj između gume i asfalta, djelujući poput maziva. Zbog toga se put kočenja može produžiti i do tri puta, a automobil lako gubi stabilnost, naročito prilikom kočenja i skretanja. Uz to, ova „kaša“ se zadržava u lukovima točkova, može da se zaledi, oteža okretanje točkova i izazove neujednačeno kočenje.
Akvaplaning – opasnost i pri nižim brzinama
U zimskim uslovima akvaplaning se javlja znatno ranije nego ljeti. Voda i bljuzgavica skupljaju se u udubljenjima na putu, pa gume u jednom trenutku mogu potpuno da izgube kontakt s podlogom. Tada volan gotovo da nema efekta, a vozilo postaje nepredvidivo. Već pri brzinama iznad 55 kilometara na sat rizik je ozbiljan, dok pri većim brzinama točkovi mogu potpuno da se „izdignu“ s ceste.
Nevidljivi led ispod površine
Posebno podmukao je tanak sloj leda koji se često krije ispod bljuzgavice. Vozač nema nikakvo upozorenje dok vozilo već ne počne da klizi. Ovakve situacije česte su na mostovima, nadvožnjacima, u sjenama zgrada i na dionicama koje nisu dobro očišćene.
Produžen put zaustavljanja
Na ovakvoj podlozi zaustavni put se lako produži dva do tri puta u odnosu na suh asfalt. Čak i kada automobil ima ABS sistem, koji sprječava blokiranje točkova, nedostatak prianjanja ne može se nadoknaditi, vozilo ostaje upravljivo, ali se znatno duže zaustavlja.
Tehnički problemi na vozilu
Bljuzgavica se lako lijepi ispod vozila i u prostoru oko točkova, gdje može da se zaledi. U ekstremnim slučajevima dolazi do djelimičnog blokiranja točkova ili zamrzavanja kočnica, što uzrokuje povlačenje automobila u jednu stranu i dodatno povećava rizik od gubitka kontrole, čak i pri manjim brzinama.
Lošija vidljivost
Voda, so i prljavština brzo prekrivaju vjetrobransko staklo, farove i retrovizore, pa je preglednost znatno smanjena. Prskanje bljuzgavice od strane drugih vozila dodatno otežava vožnju, naročito na otvorenim putevima i autoputevima. Ako se stakla i svjetla ne čiste često, lako se mogu previdjeti pješaci, prepreke ili saobraćajni znakovi.
Na šta vozači treba posebno da obrate pažnju
Vožnja po bljuzgavici i mokrom snijegu zahtijeva maksimalan oprez jer se prianjanje mijenja iz metra u metar.
Posebno rizične situacije su:
- skretanja i kružni tokovi, gdje je podloga često klizavija nego što izgleda
- kočenje ispred semafora i pješačkih prelaza zbog znatno dužeg zaustavnog puta
- promjena trake, jer razlika u podlozi može izazvati naglo zanošenje
- mostovi i nadvožnjaci koji se brže hlade i prvi lede
- kolotrazi u kojima se zadržavaju voda i snijeg
- sporedne i slabo očišćene ulice
- nagla ubrzanja, naročito kod snažnijih automobila, koja lako dovode do proklizavanja
U ovakvim uslovima ključni su smanjena brzina, veće odstojanje i blagi pokreti volana i pedala, jer bljuzgavica greške ne prašta.