Rat između SAD i Izraela s jedne strane, te Irana s druge, poremetio je trećinu globalnog snabdijevanja helijem. Ovaj plin je ključan za medicinu, ali i za visokotehnološku industriju poluvodiča. Glavni uzroci nestašice su potpuna obustava proizvodnje u Kataru i blokada ključnih pomorskih puteva.
Katar je 2025. godine proizvodio trećinu svjetskog helija (oko 63 miliona kubnih metara). Međutim, nakon iranskih napada na energetska postrojenja početkom marta 2026. godine, proizvodnja je stala. Državna kompanija QatarEnergy obustavila je proizvodnju tečnog prirodnog plina (LNG), a pošto je helij nusproizvod tog procesa, njegova opskrba je direktno smanjena za 14% na godišnjem nivou.
Šteta na postrojenjima procjenjuje se na 20 milijardi dolara, a popravci će trajati tri do pet godina.
Gotovo sav katarski helij izvozi se brodovima kroz Hormuški tjesnac. Nakon što je iranska Revolucionarna garda (IRGC) proglasila tjesnac "zatvorenim" za brodove SAD i Izraela, promet je gotovo u potpunosti stao. Svako plovilo sada mora tražiti dozvolu Teherana, što je stvorilo usko grlo u globalnom lancu snabdijevanja.
Helij ima jedinstvena svojstva. Jedini omogućava hlađenje superprovodljivih magneta u MRI uređajima na temperature blizu -273 stepena. Ne reaguje s drugim hemikalijama, što je ključno u proizvodnji čipova. Helij se oslanja na "just-in-time" model isporuke jer čak i u najboljim rezervoarima on isparava i nestaje u atmosferi unutar 45 dana.
Tipičan MRI uređaj zahtijeva oko 2.000 litara tečnog helija. Bez njega, magneti se zagrijavaju i uređaj prestaje raditi. S druge strane, tehnološki giganti poput Samsunga i SK Hynixa, koji uvoze 60% helija iz Katara, već su počeli trošiti svoje šestomjesečne zalihe za hitne slučajeve.
Nestašica je već udvostručila cijene na tržištu. Stručnjaci upozoravaju da bi duži prekid opskrbe mogao podići cijene za više od 400%. Kriza je ubrzala razvoj MRI uređaja bez helija (poput Philipsove BlueSeal tehnologije koja koristi samo 7 litara umjesto 1.500), ali većina svjetskih bolnica i dalje ovisi o tečnom heliju. Vlade SAD i UK već tretiraju helij kao stratešku sirovinu i ulažu u nove projekte vađenja u stabilnijim regijama poput Minnesote i Južne Afrike.