Globalna energetska tačka gušenja, Hormuški moruez, zabilježit će postepeno povećanje brodskog saobraćaja nakon mirovnog sporazuma između SAD-a i Irana, ali bi povratak saobraćaja na predratni nivo mogao potrajati nekoliko mjeseci jer i dalje postoje neizvjesnosti oko ponovnog otvaranja ovog vitalnog plovnog puta, prenosi Anadolu.
Rat na Bliskom istoku, koji je započeo američkim i izraelskim napadima na Iran 28. februara, završen je sporazumom nakon pregovora. Pakistanski premijer Shehbaz Sharif izjavio je da su SAD i Iran postigli dogovor o prekidu svih vojnih operacija, uključujući i one u Libanu.
Američki predsjednik Donald Trump rekao je da će Hormuški moreuz biti potpuno otvoren u petak nakon sporazuma, dok će većina mina u regiji biti deaktivirana.
U prosjeku je 130 komercijalnih brodova dnevno prolazilo ovim plovnim putem prije rata, prema podacima Konferencije UN-a o trgovini i razvoju (UNCTAD).
Prosječni dnevni brodski saobraćaj u tjesnacu pao je za više od 90 posti nakon početka rata, pri čemu je u nekim danima zabilježen prolazak samo jednog broda.
Oko pet komercijalnih brodova prošlo je kroz tjesnac 10. juna, pet 11. juna, sedam 12. juna, jedan 13. juna i pet 14. juna, pokazuju podaci analitičke firme Kpler.
Dana 14. juna, jedan od posljednjih brodova koji je prošao kroz tjesnac bio je "Disha" pod malteškom zastavom, koji je prevozio 132.000 kubnih metara tečnog prirodnog gasa (LNG) iz Katara za Indiju.
Iako je sporazum između SAD-a i Irana objavljen rano u ponedjeljak, u utorak nije zabilježeno značajnije povećanje saobraćaja komercijalnih brodova kroz tjesnac, pri čemu su u ponedjeljak kroz ovaj plovni put prošla samo dva broda.
Teretni brod za suhi teret "Kaiser", pod zastavom Svetog Kristofora i Nevisa, prošao je kroz tjesnac sa 27.000 tona tereta koristeći „iransku rutu“ uspostavljenu u iranskim teritorijalnim vodama, na putu iz iračke luke Umm Qasr prema Omanu.
Naftni tanker "Argo Maris" pod zastavom Hondurasa isplovio je iz iranske luke Bandar Abbas sa 6.700 tona naftnih derivata i prošao kroz tjesnac iranskom rutom. Odredište broda ostaje nepoznato.
Predstavnici industrije opisuju ovaj proces kao izuzetno krhak jer neizvjesnosti oko prolaska brodova kroz tjesnac i dalje postoje unatoč mirovnom sporazumu.
– Prijetnja od mina
Prijetnja od mina u regiji i dalje je izvor zabrinutosti jer sigurnosnu situaciju čini rizičnom, navode iz Baltičkog i međunarodnog pomorskog vijeća (BIMCO).
Trenutno oko 500 komercijalnih brodova čeka u Zaljevu na prolazak kroz Hormuški tjesnac.
Očekuje se da će prolazak brodova koji čekaju biti završen prvenstveno, nakon poremećaja koji je trajao duže od 100 dana.
Procjenjuje se da će ovi prolasci dostići 50 posto predratnog nivoa u roku od 30 dana.
Očekuje se da će 118 tankera, koji su trenutno utovareni u Zaljevu, biti među prvim brodovima koji će proći kroz tjesnac u narednih 10 do 15 dana, pod uslovom da ne dođe do problema u implementaciji sporazuma između SAD-a i Irana.
Broj brodova koji prolaze mogao bi porasti sa 15 dnevno na oko 40 do kraja mjeseca, pri čemu bi tankeri činili oko 60% od ukupnog broja.
Brzina kojom brodovi ponovo ulaze u Zaljev bit će odlučujuća za normalizaciju tjesnaca, nakon prolaska zaostalih brodova. Iako se očekuje da će brodari postupati s oprezom, procjenjuje se da će ponovni ulasci u Zaljev biti postepeni.
Broj tankera koji ulaze u Zaljev mogao bi dostići 12 dnevno do kraja prvih 30 dana, što je oko 50 posto ispod predratnog nivoa.
Dimitris Ampatzidis, menadžer za pomorski rizik i usklađenost u firmi Kpler, izjavio je na nedavnom brifingu da se procjenjuje da se u Zaljevu nalazi oko 500 komercijalnih brodova, te da se saobraćaj neće odmah vratiti u normalu čak i ako se tjesnac ponovo otvori.
Ampatzidis je rekao da će brodovima koji čekaju da napuste regiju, završe svoje putovanje i vrate se po novi teret trebati oko dva do tri mjeseca, dok bi povratak na predratnu proizvodnju i izvoz u nekim dijelovima Bliskog istoka mogao potrajati duže, u zavisnosti od zemlje i uslova.