Poslijeratno vrijeme je za BMW bilo itekako haotično. Jer nakon slavnih vremena u sklopu kojih su nastajali modeli poput prelijepog i dan-danas kontroverznog modela 328, BMW se 1945. godine našao u velikim problemima. Jer dodvoravanje nacističkoj ideologiji i roblje dovođeno na proizvodne trake direktno iz logora Dachau kao način funkcioniranja ove marke saveznicima nisu prošli ispod radara.
Uglavnom, kada je BMW polako izlazio iz pepela vlastitog postojanja, na svijet je stigao model Isetta.
Riječ je o automobilu čijim su vlasnicima na raspolaganju bila samo jedna vrata. I to s volanom ugrađenim u njihov sklop. Brzine za vožnju u rikverc nije bilo ni na pomolu, a sam je automobil bio malen, buhtlast i naizgled neupotrebljiv.
No usprkos tome u kuloarima kruže priče kako je u Isettu za vrijeme postojanja Berlinskog zida ekipa švercala i po troje sunarodnika kojima se nije dalo živote gubiti u Istočnoj Njemačkoj.
Proizvodnja je trajala od 1955. do 1962. godine i u sklopu tog je vremena BMW svako malo pimplao po svom malenom automobilu. Ali u bazi je izuzev BMW 600 kao posljednje varijacije na temu Isette sve to bilo uzaludno. Jer Isettu su voljeli ljudi kojima kupovna moć nije bila jača strana, pa je kao automobil ovaj BMW najbolje kotirao u cjenovnom rangu koji je usporediv s nekom rasprodajom.
Historija kaže da je BMW s ovim automobilom stvorio bezvremensku ikonu i trudio se kupcima Volkswagenove “Bube” dati alternativu. Ali s obzirom na milione i milione primjeraka “Bube”, reklo bi se da BMW u tome baš i nije uspio. Jer između 1955. i 1962. godine na cestu je stiglo tek nešto više od 161,000 primjeraka Isette.
Ovi su maleni i smiješni automobili na sebi nosili oznake 250, 300 i 600. Od motorizacije su imali ono što je BMW ostalo na raspolaganju nakon završetka rata. Odnosno u prijevodu, Isette su imale motore od motocikala smještene na svojoj stražnjoj strani. Broj cilindara bio je jedan. Broj konja bio je čitavih devet. A brojevi s kojima se označavalo ubrzanje do “stotke” i maksimalna brzina ispali su isto toliko nebitnima koliko i npr. vijest o novoj skupocjenoj torbici neke domaće samozvano slavne osobe.
No ideja iza Isette nije bila u brzini, performansama i lagodnom životnom stilu, već u izvlačenju BMW kao proizvođača automobila iz totalne propasti.
I kao takav automobil je Isetta zapravo odradila savršen posao.
Danas Isetta slovi kao kultni automobil. Cijenom na tržištu prelazi brojke koje bi iko normalan dao za nešto maleno, smiješno i neupotrebljivo poput ovog automobila iz pedesetih. Ali dugačak i trnovit put za ovaj automobil i njegovog proizvođača i dalje je prisutan i relevantan čak i u današnjem krnjem svijetu u kojem se kroz domenu svijeta automobila propagiraju krive vrijednosti.
Zato Isettu danas kupuju kolekcionari i hipsteri, dok ostatak populacije za ovaj automobil mahom i ne zna. A samim time čak i neki okorjeli štovatelji BMW-ovog logotipa mahom nemaju pojma da njihovi današnji skupocjeni i ultra-brzi automobili iz Bavarske bez ovog mališana ne bi ni postojali.
Uglavnom, od sredine pedesetih godina prošlog vijeka do danas, BMW je od Isette prešao jako velik i dugačak put. Kao marka je proizveo tonu stvarno uvjerljivih i po mnogočemu fascinantnih automobila koji su itekako očaravali svijet automobila i malo pomalo stvarali legendu. Ali Isetta je bila i ostala najekstremniji BMW-ov model. Jer sama po sebi simbolizira golo preživljavanje i borbu za opstanak, piše automobili.hr
