Kultura

Bogat program na ovogodišnjem Festivalu kulture “Slovo Gorčina”

Danas je u Muzičkom centru Pavarotti u Mostaru održana konferencija za medije kojom je najavljeno 52. izdanje Festival kulture "Slovo Gorčina".

Festival počinje sutra, 28. jula, i trajat će do 30. jula.

Sama ideja festivala kulture “Slovo Gorčina” potiče od Maka Dizdara, koji je još pred kraj života imao zamisao da u svom rodnom gradu dovede sve ono najbolje iz kulture i umjetnosti iz Bosne i Hercegovine, odnosno tadašnje Jugoslavije.

Vode se idejom

Organizatori navode da se oni danas vode tom idejom i prate taj cilj, okupljaju sve ono najbolje što je stvarano na ovim prostorima prije svega u književnosti i poeziji, a potom i šire u drugim oblastima, poput muzike, likovne umjetnosti, teatra itd.

Također, cilj je predstaviti Stolac kao jedinstveni grad, ali i raditi na promociji značajnih lokaliteta, počevši od nekropole stećaka Radimlja, kao tradicionalne lokacije održavanja.

Prisutnima na konferenciji obratio se počasni predsjednik Udruženja Slovo Gorčina, Gorčin Dizdar, koji je podsjetio da festival nosi ime po jednom od najvažnijih likova iz istoimene pjesme u kultnoj zbirci ,,Kameni spavač”.

U svom daljem obraćanju istakao je da ,,cjelokupno Makovo pjesničko bavljenje bosanskim srednjim vijekom zapravo je započelo pjesmom Gorčin, pa tako ovo ime predstavlja i svojevrsno izvorište njegovog najznačajnijeg djela.

Ove godine, direktno ćemo se prisjetiti Maka Dizdar i njegovog djela kroz recital njegove poezije u izvedbi Izudina Bajrovića na Radimlji, te kroz promociju knjige „Mak i bosnistika“ autorice Elmedina Maglajlija-Hodžić.

Makova hiža

Kao i svake godine, dio programa će se održavati u Makovoj hiži, muzejsko-galerijskom centru Fondacije Mak Dizdar posvećenom Maku Dizdaru.

Kroz ovaj festival, Makovo djelo i misija nastavlja živjeti, a umjetnici različitih disciplina po prvi put ili iznova upoznaju njegovu poeziju.”

Dubravko Barbarić, član upravnog odbora i predsjednik organizacionog odbora festivala pojasnio je da inicijalna namjera Festivala nije samo predstavljanje umjetničkih djela već ,,sa svakim novim izdanjem festivala postajemo značajno ishodište inspiracije za nove rukopise, slike, predstave i muzičke kompozicije".

"Sam Mak Dizdar je na temeljima drevnih kultura stvarao svoju umjetničku interpretaciju svijeta i pomicao granice.

Na nama je ništa drugo nego da nastavimo po utabanoj stazi”, rekao je Barbarić.

Naglasio je i da ovogodišnje izdanje Festivala okuplja značajne umjetnike iz zemlje, regije i inostranstva.

Na kraju, mostarski pjesnik Adnan Bratić, odnosno prošlogodišnji dobitnik nagrade za najbolju knjigu poezije ,,Mak Dizdar” čija će knjiga “Titove pjesme” biti predstavljena u ovogodišnjem programu, nije krio svoje oduševljenje zbog realizacije samog Festivala, ali i što će on sa svojom zbirkom biti dio istog.

Promocija zbirke pjesama

",Uzbuđen sam, doista, zbog festivala i promocije svoje zbirke pjesama. "Slovo Gorčina" je dobra prilika za mlade književnike u BiH i ostalim državama u regionu, kao odskočna daska za njihove buduće književne karijere i uspjehe u njima, a i da svijetu prezentuju svoje stvaralaštvo”, rekao je Bratić.

Festival se održava po 52. put

Svi zainteresirani su pozvani da posjete festival od 28. do 30. jula i uživaju u bogatom programu 52. izdanja “Slova Gorčina” pod stolačkim svodom.

Puni program festivala pogledajte na stranici https://program.slovogorcina.ba/

Organizatori festivala posebno zahvaljuju partnerima, pokroviteljima, sponzorima i medijskim sponzorima na nesebičnom doprinosu i podršci kako bi Makov san pod stolačkim svodom nastavljao živjeti i rasti: Prolab, Fondacija Mak Dizdar, Izdavačka kuća Buybook, Kamerni Teatar 55, BHRT, Oslobođenje, RSG, ZIRA, La Terra Nostra, UNIQA Osiguranje u BiH, Sparkasse Bank BiH, City Šped, Leda, Namex, AC Blok / Blok d.o.o., OSCE Misija u BiH, Carski vinogradi Mostar, Ministarstvo kulture i sporta Kantona Sarajevo, Turistička zajednica HNK, Fondacija za muzičke, scenske i likovne umjetnosti Sarajevo, Fondacija za izdavaštvo, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK, Federalno ministarstvo kulture i sporta.

O programu festivala

Svečano otvaranje festivala planirano je za petak, 28. jula u 21 sat na tradicionalno najvažnijoj lokaciji za Slovo Gorčina - nekropoli stećaka Radimlja.

Gosti će imati priliku degustirati vrhunska vina sponzora Vinarije Carski Vinogradi Mostar i lokalne delicije. Program otvorenja uživo će prenositi državna Bosanskohercegovačka Radio Televizija - BHRT, a specijalni gost ovogodišnjeg festivala je istaknuti bosanskohercegovački glumac, prvak drame Narodnog pozorišta Sarajevo, Izudin Bajrović, koji će govoriti stihove Maka Dizdara.

Predstavit će se banjalučki kompozitor David Mastikosa, a kojeg će pratiti izvođači Bartolomej Stanković, Snježana Pavićević i Andrea Fisher.

Na bini će nastupati i hor BKZ Preporod Brčko. Nakon toga, stručni žiri u sastavu Lejla Kalamujić i Nenad Rizvanović će proglasiti najbolje mlade pjesnike i pjesnikinje, odnosno prva/e tri dobitnika/ce nagrade “Mak Dizdar” 2023. godine za najbolju neobjavljenu zbirku poezije.

Zabava uz muziku

Na kraju večeri, publika će imati priliku da prisustvuje programu posvećenom gostu pjesniku, književniku Asmiru Kujoviću, dok će razgovor s autorom voditi Kristina Ljevak.

Na kraju večeri publika će se zabaviti uz muziku poznatog bosanskohercegovačkog muzičara ZliJaya.

Na ovogodišnjem festivalu publici će se drugog dana predstaviti bh. umjetnik Denis Haračić sa svojom izložbom Reject.

Pored Haračićeve, bit će otvorena izložba Muzej Bosanskog kraljevstva, Povelje i pisma bosanskih vladara i vlastelina (1189-1461), a nakon toga upriličen okrugli stol Naslijeđe bosanskog srednjovjekovlja u kojem će učestvovati Erma Ramić-Kunić, Enes Dedić, Gorčin Dizdar.

Ove godine su nas, nažalost, napustili velikani književnosti, a jedna od njih je i značajna autorica Dubravka Ugrešić. U ovkiru posebno osmišljenog programa In memoriam, drugog dana Festivala, bit će predstavljen njen stvaralački opus.

Tom prilikom će učestvovati Lejla Kalamujić, Katarina Luketić, Merima Omeragić, Kristina Ljevak. Pored navedenog, bit će upriličena i promocija knjige Mak i bosnistika autorice Elmedine Maglajlije Hodžić, koju će promovisati Edim Šator, Mehmed Pargan, Gorčin Dizdar.

S obzirom na međunarodni karakter koji Festival ima, ove godine, na veliko zadovoljstvo organizatora, predstavit će nam se mađarski književnik Laszlo Vegel, a razgovor s autorom će voditi Nedim Sejdinović i Nenad Rizvanović.

Stručni žiri

Nakon toga, prema ocjeni stručnog žirija, bit će dodijeljena posebna festivalska nagrada Prije svitanja, namijenjena svim učesnicima bez ograničenja. Ovaj događaj će moderirati Dubravko Barbarić.

Na kraju večeri, publika će uživati u razgovoru s doajenom bh. književnosti akademikom Abdulahom Sidranom, a koji će voditi Gorčin Dizdar.

Organizatori navode kako imaju veliku čast ugostiti jedinstveno, prepoznatljivo i autentično ime tradicionalne muzike Božu Vreću, koji će imati svoj solistički koncert od 22:00 sata na nekropoli stećaka Radimlja, među kamenim spavačima.

Konačno, trećeg dana Festivala u nedjelju, 30. jula u Makovoj hiži bit će predstavljena zbirka pjesama Titove pjesme, autora Adnana Bratića. Razgovor će voditi Marko Tomaš.

Bugarska spisateljica

Iz Srbije dolazi umjetnik Branimir Karanović s izložbom Pohvala ruci, koja će biti svečano otvorena u 11:00 sati. Nakon toga, u okviru programa In memoriam, Mile Stojić, Enes Karić, Hadžem Hajdarević, Vahidin Preljević i Alija Pirić će predstaviti i podsjetiti na značaj bogatog stvaralaštva koje je za sobom ostavio književnik i profesor Dževad Karahasan.

Bugarska savremena spisateljica Zdravka Evtimova će se također predstaviti publici, a razgovor s njom će voditi Nenad Rizvanović i Ksenija Banović.

U 20:30 sati u Kulturnom centru publika će moći posjetiti književni program, u okviru kojeg će imati svoj trenutak Drago Glamuzina, a sa njim će razgovarati Goran Samardžić.

Festival će zatvoriti kultna bh. predstava nastala u produkciji Kamernog teatra 55, Mirna Bosna koja je nastala po tekstu Borisa Lalića, režirao je Saša Peševski, producirao Emir Hadžihafizbegović, Vedran Fajković je uradio dramaturgiju, kostim/scenografiju Adisa Vatreš Selimović, inspicijent je bio Senad Bešić, a igraju Feđa Štukan, Vanesa Glođo, Gordana Boban i Davor Golubović.