Prijedlog Zakona o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini, koji je u parlamentarnu proceduru uputilo Vijeće ministara BiH, a predlagač je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH na čelu sa Stašom Košarcem (SNSD), naći će se pred poslanicima Predstavničkog doma PSBiH, na sjednici zakazanoj za sutra.
Ovaj prijedlog zakona, već je bio pred Domom naroda PSBiH, gdje je ministar Košarac kao predlagač zakona pokušao ubijediti državne delegate u neophodnost njegovog hitnog usvajanja.
Jedan od razloga za pravdanje hitnosti donošenja ovog zakona Košarcu je bilo i stupanje na snagu evropske CBAM regulative o ugljiku ili mehanizma za prilagađovanje ugljika na granicama od 1. januara 2026. godine.
Riječ je o mehanizmu koji će za izvoznike šest proizvoda iz BiH u EU među kojima je i električna energija podrazumijevati plaćanje takse, odnosno oporezivanje emisija CO2.
Pravi razlozi Košarčeve žurbe
Bosna i Hercegovina nema taj sistem, jer je njegovo uvođenje ranije spriječila SNSD-ova Vlada RS, pa će izvoznici plaćati ogroman iznos te takse EU, umjesto da je nađen način da se to pitanje riješi unutar zemlje i da taj novac ostane u BiH.
Sada Košarac apeluje, kumi i moli da se Zakon o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini hitno usvoji, jer njegovo donošenje je šansa da se izuzeće od CBAM-a produži za izvjesno vrijeme.
Naravno da Košarac na tome insistira prije svega zbog izvoznika iz entiteta RS, koji su itekako svjesni da im je SNSD ‘natovario’ opasnost od ogromnih troškova po osnovu plaćanja CBAM takse, a također tim troškovima su izložene I kompanije koje su pod kontrolom SNSD-a što je vjerovatno glavni motiv da iz te stranke 'guraju' ovaj zakon.
Hitno usvajanje ovog zakona u Domu Naroda PSBiH htjeli su podržati i iz HDZBiH, međutim iz Kluba Bošnjaka je skrenuta pažnja da o zakonima u pravilu prvo raspravlja Predstavnički dom PSBiH, te je u Domu naroda odlučeno da se o ovom zakonu raspravlja u skraćenoj procedure, ali tek nakon što se o njemu izjasni Predstavnički dom PSBiH.
Ako ovaj zakon bude usvojen s njim se praktično preuređuje način upravljanja elektroenergetskim sektorom, kao najvrjednijim resursom zemlje, pa je stoga neophodno da parlamentarci detaljno prouče šta je to sve pripremio Košarac, odnosno ministarstvo kojim on rukovodi.
Jer, iako Zakon o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u Bosni i Hercegovini predstavlja korak ka usklađivanju s evropskim direktivama i integraciji BiH u zajedničko tržište električne energije Evropske unije, činjenica da se SNSD-u toliko žuri s njegovim usvajanjem u predloženom obliku istovremeno poziva na oprez.
Prije svega zbog pitanja koja otvaraju preuzimanje kontrole nad ključnim ekonomskim polugama države.
Uspostava berze električne energije
Naime, iako ovaj zakon podrazumijeva centralizaciju regulacije energetskog sektora kroz novi regulatorni okvir koji daje veće ovlasti državnim institucijama za nadzor i kontrolu tržišta električne energije, ključni operativni poslovi, poput izdavanja dozvola i upravljanja tržištem, mogu se indirektno koncentrisati u rukama pojedinih struktura koje kontrolišu državne i entitetske energetske firme.
U praksi to znači da bi se odluke o prijenosu i trgovini strujom mogle donositi na državnom nivou, ali pod uticajem onih koji imaju i mehanizme blokada, prije svega SNSD-a.
Novi zakon podrazumijeva I uspostavljanje berze električne energije što znači da će se električna energija u BiH početi prodavati po tržišnim cijenama, a ne kroz direktne međudržavne ugovore.
Iako se na prvi pogled ovakva praksa čini pozitivnom, s obzirom na dosadašnja iskustva u BiH postoji bojazan da će to otvariti prostor za privilegovane privatne i povezane firme da uđu na tržište, ali i rizik da ključni dio elektroenergetske dobiti pređe u ruke politici podobnih posrednika, a ne javnih preduzeća.
Premda zakon formalno ne ukida entitetske nadležnosti, on u praksi može pomjeriti težište odlučivanja ka državnom regulatoru, međutim, imajući u vidu činjenicu da je na čelu Ministarstva koje prema zakonu vodi ove procese SNSD-ov Košarac onda je jasna njihova težnja da zadrže političku kontrolu nad formiranjem državnog regulatora i njegovih članova.
Također, izmjenama zakona očekuje se povećan uticaj na elektroprivrede i prihod od izvoza, a zna se da ko kontroliše cijene, izvoz i dozvole, kontroliše i ogromne finansijske tokove.
Novi zakon otvara prostor za usklađivanje cijena s evropskim tržištem, ali i za mogućnost da se finansijski tokovi iz tog sektora usmjere prema firmama povezanim s političkim centrima moći.
Činjenica da SNSD u BiH blokira sve ono što donosi dobrobit i jača državu BiH ,a da se istovremeno zalaže za brzo usvajanje ovog zakona, svakako poziva na oprez.
Naprasno buđenje 'proevropske svijesti' u SNSD-u, ali samo kod ovog zakona i u trenutku kada je kompletno rukovodstvo SNSD-a pod raznim sankcijama, moglo bi se s jedne strane tumačiti kao želja SNSD-a da o sebi stvori sliku proevropskog djelovanja.
No, više je izvjesno da SNSD želi da budući energetski okvir u BiH bude postavljen prema njegovim interesima i s ugrađenim kontrolnim mehanizmima u slučaju I da u narednom periodu ne budu dio vlasti.
Politička pozadina
Jer, zna se da je energetski sektor najstabilniji izvor javnih prihoda i investicija u BiH I da onaj ko kontroliše energetske odluke, kontroliše i značajan dio političkog i ekonomskog sistema.
Zato bi parlamentarci, ali i svi oni koji koji nastoje štititi suverenitet i funkcionalnost države BiH i pri donošenju ovog zakona i pri njegovoj implementaciji morali voditi računa prije svega o tome da se precizno utvrdi šta je nadležnost BiH, a šta entiteta. Jer, nejasnoće bi mogle dovesti do paralize sistema ili zloupotreba u donošenju odluka čemu svjedočimo i danas u brojnim slučajevima, pa i u samom Parlamentu BiH gdje SNSD ima mehanizme blokada jer se o tome nije pravovremeno razmišljalo.
Premda Zakon o regulatoru, prijenosu i tržištu električne energije u BiH nesumnjivo predstavlja važan iskorak ka usklađivanju s EU standardima činjenica da njegovo hitno usvajanje traži SNSD-ov ministar Staša Košarac i da se čitav proces vodi u izuzetno kratkim rokovima, otvara ozbiljna pitanja političke pozadine i mogućih posljedica po državnu strukturu.
Pri tome je veoma važno imati u vidu da je uloga Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u ovom zakonu centralna, jer to ministarstvo koordinira strateško planiranje, nadzor regulatora i integracije tržišta na međunarodnom nivou.
Njegova funkcija osigurava da državni okvir za elektroenergetski sektor funkcionira u skladu sa zakonima, standardima i ekonomskim interesima BiH, ali istovremeno otvara prostor za politički utjecaj. Zbog toga je važno da nadležne institucije i javnost prate implementaciju zakona i djelovanje MVTEO, a naročito SNSD-ovog ministra Košarca.