Naučnici su, koristeći satelitske snimke stare čak 30 godina, otkrili kako klimatske promjene mijenjaju ishranu i ugrožavaju populaciju adelijskih pingvina širom Antarktika. Analizom boje njihovog izmeta iz svemira prvi put je moguće pratiti promjene u ishrani i brojnosti ove poznate polarne vrste na nivou cijelog kontinenta.
Istraživači su koristili satelitske snimke programa Landsat kako bi analizirali boju i spektralne karakteristike izmeta adelijskih pingvina. Na taj način uspjeli su pratiti promjene u njihovoj ishrani od 1984. do 2013. godine, što je omogućilo potpuno novi uvid u funkcionisanje antarktičkog ekosistema.
Klimatske promjene mijenjaju ishranu pingvina
Rezultati istraživanja pokazali su da globalno zagrijavanje i smanjenje površine morskog leda značajno utiču na prehrambene navike pingvina.
Na područjima gdje ima više morskog leda, adelijski pingvini hrane se uglavnom ribom. Međutim, tamo gdje se led povlači, sve više prelaze na kril, sitne rakove koji predstavljaju važan dio antarktičkog lanca ishrane.
Naučnici upozoravaju da je upravo ishrana bogata krilom povezana s opadanjem populacije pingvina. Ranija istraživanja pokazala su da mladunci koji jedu više ribe rastu brže, razvijaju se bolje i imaju znatno veće šanse za preživljavanje od onih čija se ishrana uglavnom zasniva na krilu.
Sateliti "špijunirali" pingvine iz svemira
Naučnici s više univerziteta iskoristili su satelitsku tehnologiju na potpuno nov način.
Analizirali su spektralni potpis izmeta, odnosno način na koji njegova boja reflektuje vidljivu i infracrvenu svjetlost. Na osnovu tih podataka mogli su s velikom preciznošću utvrditi da li su pingvini jeli više ribe ili krila.
Dobijeni model zatim je primijenjen na višedecenijske satelitske snimke NASA-inog programa Landsat.
„Antarktik je tokom posljednjih decenija doživio brze promjene u životnoj sredini, a ovaj pristup nam daje potpuno novi i moćan alat da razumijemo kako su te promjene uticale na pingvine“, rekao je profesor okeanskih nauka s Univerziteta Kalifornija u Santa Cruzu, Majkl Polito.
Dodao je:
„Tačno je onako kako zvuči. Špijunirali smo pingvine iz svemira koristeći satelitske snimke kako bismo otkrili šta jedu i objasnili kako klimatske promjene utiču na njihovu ishranu i brojnost.“
Ishrana otkriva sudbinu kolonija
Istraživanje je pokazalo jasnu povezanost između vrste hrane i dugoročnog opstanka kolonija.
Kolonije koje su se više hranile ribom uglavnom su ostale stabilne, dok su one koje su bile primorane da se oslanjaju na kril češće bilježile pad broja jedinki.
Kako se morski led povlači, riba postaje manje dostupna, pa pingvini sve više zavise od krila, koji je manje hranljiv, a u pojedinim dijelovima Antarktika postaje sve rjeđi zbog klimatskih promjena i povećanog broja foka i kitova koji se njime hrane.
Novi način praćenja Antarktika
Prema riječima Kejsija Jangfleiša, profesora bioloških nauka na Univerzitetu Klemson, najveća vrijednost istraživanja nije sama satelitska tehnologija, već mogućnost da se decenije prikupljenih podataka analiziraju uz pomoć savremenih geohemijskih, statističkih i računarskih metoda.
„Sateliti su nam omogućili da uradimo nešto što bi inače bilo nemoguće. Niko nije planirao da se ovi sateliti koriste za praćenje pingvina, ali danas ih možemo iskoristiti na potpuno nove načine“, rekao je Jangfleiš.
Pingvini kao upozorenje svijetu
Adelijski pingvini spadaju među najbrojnije predatore Antarktika, ali njihov opstanak zavisi od relativno malog broja vrsta kojima se hrane, prvenstveno antarktičke haringe i krila.
Od završetka istraživanja zabilježeni su rekordno niski nivoi morskog leda na Antarktiku. Ako se taj trend nastavi, naučnici upozoravaju da će sve više pingvina biti primorano da pređe na ishranu u kojoj dominira kril, što bi moglo dodatno ugroziti njihove populacije.
„Adelijski pingvini nastanjuju gotovo cijeli Antarktik i predstavljaju važan pokazatelj stanja ovog ekosistema. Naša studija pokazuje da je nedavno globalno zagrijavanje poremetilo morski lanac ishrane od kojeg zavise, nanoseći štetu mnogim njihovim kolonijama“, zaključio je Polito.