Isitnite u pire krišku pečene bundeve, pomiješajte je s pola banane, dodajte malo vanile i meda, pa sve pospite s dosta pečenih, neslanih sjemenki bundeve! Glavobolja i neraspoloženje nestat će kao rukom odneseni, a nećete unijeti ni mnogo kalorija.
U 100 grama bundeve nalazi se samo oko 30 kalorija. Možda je to razlog zašto je jedna od najprodavanijih jesenjih namirnica. Bogata je mineralima i vitaminima, pa ima vrlo povoljne efekte na zdravlje.
Kada bundeva sazri, sjemenke se odvajaju od vezivnog tkiva, peru i suše, a u oguljenom sjemenu nalazi se oko 40% ulja, 30% bjelančevina i šećera.
Sjemenke bundeve izuzetno su zdrave i spadaju među omiljene grickalice. Meso bundeve, odnosno pulpa, najčešće se koristi za jelo, pečena u rerni ili kuhana.
Razlika između obične bundeve (duleka) i muskatne tikve je u tome što dulek sadrži beta-karoten (provitamin A), vitamine C i B grupe, više od 60% nezasićenih masnih kiselina i bogata je biljnim proteinima. Iako izgledom slične, prodavci će vas lako uputiti u razlike između ove dvije vrste.
Manje je poznato da plod bundeve sadrži aminokiselinu koja podstiče lučenje hormona zaslužnog za dobro raspoloženje i osjećaj sreće. Zato je mnogo bolje da, ako ste neraspoloženi ili imate glavobolju, umjesto tablete pojedete krišku pečene ili kuhane bundeve.