Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Branislav Borenović upozorio je da više nema vremena za odgađanja kada je riječ o usvajanju takozvanih evropskih pravosudnih zakona, koje su predložili poslanici opozicionih stranaka iz RS-a.
Kako je kazao za Fenu, neophodno je hitno parlamentarno djelovanje kako bi se okončala praksa besmislenih izgovora i prolongiranja donošenja zakona koji bi pravosuđe u BiH učinili efikasnijim, poštenijim i profesionalnijim.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH je na hitnoj sjednici 22. decembra prošle godine, u prvom čitanju i po skraćenom postupku, usvojio Prijedlog zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću BiH, čiji su predlagači poslanici opozicije iz RS-a. Tada je usvojen i zaključak da Ustavnopravna komisija provede javnu raspravu o ovom zakonskom rješenju, koja je zakazana za 21. januar.
U okviru rasprave bit će zatražena mišljenja Venecijanske komisije, VSTV-a BiH, kao i relevantnih udruženja sudija i tužilaca, a svi stavovi bit će sastavni dio izvještaja koji će biti upućen Predstavničkom domu.
Ambijent pravosudnog nečinjenja
Borenović smatra da je poražavajuće što se BiH nalazi u 2026. godini, a suštinske reforme pravosuđa još uvijek stoje u mjestu.
Prema njegovim riječima, aktuelna vlast godinama nije nudila zakone koji bi ojačali borbu protiv korupcije, dok rezultati ključnih pravosudnih institucija izostaju. Ocjenjuje da društvo živi u ambijentu pravosudnog nerada i nezamjeranja, dok korupcija zahvata sve pore sistema.
Evropski kriteriji i antikoruptivni standardi
Podsjetio je da predloženi zakon o VSTV-u uvodi rigorozne standarde provjere imovine i integriteta nosilaca pravosudnih funkcija, te da očekuje njegovo usvajanje i u drugom čitanju nakon amandmanske faze.
Borenović je izrazio nezadovoljstvo činjenicom da nisu usvojene izmjene Zakona o Sudu BiH, kojima bi sjedište apelacionog odjeljenja bilo izmješteno u Istočno Sarajevo, ističući da su SNSD i njihovi partneri bili protiv tog rješenja.
Naglasio je da oba zakona poštuju ustavnu strukturu BiH, ali istovremeno uvode evropske antikoruptivne standarde, posebno u segmentu provjere imovine i odgovornosti sudija i tužilaca.
Veting kao ključ povjerenja
Posebno je istakao važnost uvođenja vetinga u pravosuđu, koji podrazumijeva sveobuhvatnu provjeru stručnosti, integriteta i nezavisnosti sudija i tužilaca.
Prema njegovim riječima, nema razloga za strah od “pročišćenog” pravosuđa, jer u sistemu postoji dovoljan broj časnih i kompetentnih ljudi. Smatra da bi upravo takvo pravosuđe trebalo biti temelj povjerenja i zaštite za sve građane.
Borenović je zaključio da bi usvajanje ovih zakona, uz imenovanje glavnog pregovarača, omogućilo Bosni i Hercegovini da konačno formalno započne pristupne pregovore s Evropskom unijom, što vidi kao ključni interes za građane u cijeloj zemlji.