Centralna Evropa suočila se s nezapamćenim poplavama koje su opustošile regiju nakon obilnih kiša proteklog vikenda.
Najmanje 16 ljudi izgubilo je život, a tisuće su ostale bez domova nakon što su poplave uništile infrastrukturu i domove od Austrije do Rumunije. Katastrofa je još jedan podsjetnik na opasnosti koje donose klimatske promjene, a stručnjaci upozoravaju da će se ovakvi događaji samo intenzivirati u nadolazećim godinama.
Joyce Kimutai iz Grantham instituta pri Imperial Collegeu u Londonu istaknula je da je 'katastrofalna kiša koja pogađa centralnu Evropu upravo ono što naučnici predviđaju kao posljedicu klimatskih promjena'. Naglasila je da smrtni slučajevi i šteta širom Afrike i Evrope jasno pokazuju koliko svijet nije pripremljen za ovakve poplave.
Sonia Seneviratne, klimatska naučnica s ETH Zürich, objašnjava da na pojavu ekstremnih padalina utječe niz čimbenika. Iako je poznato da topliji zrak može zadržati više vlage, nasilni pljuskovi ovise i o količini vode koja je dostupna za padanje, piše Guardian.
b#WATCH : Footages of Austria floods after heavy rains
— upuknews (@upuknews1) September 15, 2024
After continuous rains for several days, the Austrian capital Vienna literally went under water.
According to the Department for Crisis Control, the water level on the Kennedy Bridge on the Vienna River rose from 50… pic.twitter.com/SA4Tz5u9Ul
U slučaju centralne Evrope, većina vodene pare koja je uzrokovala ove poplave došla je iz Crnog i Sredozemnog mora, koja su zbog globalnog zagrijavanja postala toplija. To je rezultiralo većom količinom isparavanja vode u atmosferu, što je dodatno pogoršalo intenzitet kiša.
Prema Seneviratne, svaka faza globalnog zagrijavanja donosi veće rizike. 'Prosječno, intenzitet obilnih padalina raste za 7 posto za svaki stepeni globalnog zagrijavanja,' izjavila je. 'Sada imamo 1,2°C globalnog zagrijavanja, što znači da su prosječno obilne padaline 8 posto intenzivnije.'
Podaci potvrđuju rastući trend
Kimutai je također istaknula da su podaci meteoroloških stanica u posljednjih nekoliko desetljeća pokazali rastući trend intenzivnih kiša u zemljama poput Njemačke, Poljske, Austrije, Češke, Mađarske i Slovačke. Od 1950-ih godina, intenzitet septembra padalina u ovim zemljama znatno je porastao, što je još jedan dokaz da se klimatske promjene ne očituju samo kroz porast temperatura, već i kroz sve učestalije i snažnije oborinske epizode.
U Poljskoj, poplave su doslovno odnijele kuće, dok su lokalni mediji izvijestili o urušavanju mostova. Slični prizori mogli su se vidjeti i u drugim dijelovima regije. Češki spasioci koristili su helikoptere kako bi izvukli građane zarobljene u rastućim vodama, dok je u Austriji smrt vatrogasca tokom spasilačkih akcija dodatno pogodila lokalno stanovništvo.
U Beču, glavnom gradu Austrije, kiša je poplavila autocestu i zatvorila nekoliko linija podzemne željeznice. Ironično, Beč je od 2005. godine domaćin najveće evropske konferencije o vremenu i klimi, a naučnici koji su se okupljali na obalama Novog Dunava kako bi razgovarali o fizici klimatskih promjena, sada svjedoče kako su te iste obale poplavljene.
Klimatska ranjivost i prilagodba
Broj žrtava i razmjeri štete uslijed ovakvih poplava ovisi o spremnosti zajednica da se suoče s posljedicama ekstremnih vremenskih uvjeta. Iako su klimatske promjene globalni problem, odgovor na njih mora biti lokaliziran i prilagođen specifičnim potrebama zajednica. Naučnici već dugo pozivaju na veća ulaganja u prilagodbu ekstremnim vremenskim uvjetima, poput sustava ranog upozoravanja, izgradnje otpornije infrastrukture i programa podrške za žrtve.
Osim toga, naglašena je potreba za smanjenjem ovisnosti o fosilnim gorivima. Sve dok svijet i dalje koristi naftu, plin i ugalj, ovakvi vremenski ekstremi će se nastaviti i postajati sve češći. Friederike Otto, klimatska znanstvenica iz Grantham instituta, naglasila je: 'Jasno je da ni visoko razvijene zemlje nisu sigurne od klimatskih promjena. Sve dok svijet spaljuje naftu, plin i ugljen, obilne padaline i drugi vremenski ekstremi će se intenzivirati, čineći naš planet opasnijim i skupljim mjestom za život.'