Biljka koja čuva bubrege može blago doprinijeti zdravlju bubrega kroz diuretski učinak i poticanje eliminacije viška tečnosti iz organizma. Osim toga, može pomoći u regulaciji krvnog pritiska i metabolizma, kao i u izbacivanju viška tečnosti iz tijela.
Bosiljak je aromatična lisnata biljka iz porodice mente, porijeklom iz Azije i Afrike, koja dolazi u mnogim varijantama. Popularan je kao začin u ishrani, a koristi se i u čajevima i suplementima koji mogu pružiti niz zdravstvenih koristi.
Osim što obogaćuje naša jela svojim karakterističnim ukusom, krije brojna ljekovita svojstva koja su potvrđena kroz mnoga istraživanja. Bosiljak nije samo začin i biljka koja čuva bubrege, već pravo čudo prirode koje pruža izuzetne zdravstvene benefite.
Vrste bosiljka
Naučni naziv bosiljka koji se najčešće koristi u kuhinji je Ocimum basilicum.
Postoji mnogo različitih vrsta bosiljka:
Slatki bosiljak – najrasprostranjeniji i najpopularniji bosiljak, poznat po upotrebi u italijanskim jelima. Najčešće se prodaje sušen u prodavnicama. Ima aromu sličnu sladiću i karanfiliću.
Žbunasti ili grčki bosiljak – ima jak miris, ali blag ukus, pa može zamijeniti slatki bosiljak. Raste kao kompaktan žbun sa sitnim listovima i dobro uspijeva u saksiji.
Salatni bosiljak – ima velike, naborane i mekane listove sa blagim ukusom sličnim sladiću. Odličan je za salate ili uz paradajz i maslinovo ulje.
Bosiljak koji se koristi u suplementima i biljnim čajevima je sveti bosiljak (tulsi) - ponekad nazvan Ocimum tenuiflorum, poznat i kao Ocimum sanctum. Često se koristi u tajlandskoj kuhinji zbog specifičnog ukusa.
Nutrijenti i biljna jedinjenja
Pošto se bosiljak koristi u relativno malim količinama, u ishrani ne doprinosi značajnim količinama vitamina i minerala. Tako 1 kašika (oko 2 grama) svježeg bosiljka sadrži male količine nutrijenata, pri čemu je najznačajniji vitamin K.
Sušeni bosiljak ima veću koncentraciju nutrijenata, ali se koristi u manjim količinama, pa ni on ne predstavlja značajan izvor vitamina i minerala, osim vitamina K.
Bosiljak također sadrži korisna biljna jedinjenja sa antioksidativnim, protivupalnim i drugim pozitivnim efektima na zdravlje. Ova jedinjenja daju bosiljku njegovu „esenciju“ – karakterističan miris i okus. Zato se ulja dobivena iz bosiljka i drugih biljaka nazivaju eterična ulja.
Zdravstvene koristi
Bosiljak je biljka koja čuva bubrege. Osim toga, tradicionalno se koristi kao narodni lijek za tegobe poput mučnine i uboda insekata, ali i u tradicionalnoj kineskoj medicini, ajurvedi i drugim holističkim sistemima liječenja.
Danas naučnici istražuju potencijalne medicinske koristi bosiljka. Ekstrakti i eterična ulja bosiljka, koji sadrže koncentrisana biljna jedinjenja, najčešće se testiraju umjesto cijelih listova.
Moguće koristi slatkog bosiljka
Preliminarne studije (uglavnom na miševima i u laboratoriji) pokazuju da slatki bosiljak može:
- smanjiti gubitak pamćenja povezan sa stresom i starenjem
- ublažiti depresiju povezanu sa hroničnim stresom
- smanjiti oštećenja nakon moždanog udara i pomoći oporavku
- poboljšati nivo šećera u krvi, holesterola i triglicerida
- sniziti krvni pritisak kod osoba sa hipertenzijom
- opustiti krvne sudove i razrijediti krv, slično aspirinu
- zaštititi želudac od oštećenja izazvanih aspirinom i spriječiti čireve
- povećati mentalnu budnost kada se koristi kao aromaterapija
- inhibirati bakterije koje izazivaju karijes
- poboljšati sigurnost hrane (npr. u ambalaži)
- pomoći u borbi protiv bakterija otpornih na antibiotike
- odbijati insekte poput komaraca i krpelja
Bosiljak sadrži bioaktivna jedinjenja poput eugenola i antioksidanasa sa blagim protivupalnim i diuretskim djelovanjem. Može indirektno smanjiti rizik od kamena u bubregu kroz bolju hidrataciju i eliminaciju tečnosti, također blagotvorno može uticati na varenje i lučenje žuči kod kamena u žuči, ali nema ljekovito djelovanje i ne može zamijeniti medicinski tretman, kako se navodi na Instagram profilu nemanja_nutricionista.
Neželjeni efekti
Bosiljak je generalno siguran kada se konzumira u malim količinama, ali postoje određene mjere opreza.
Listovi bosiljka sadrže mnogo vitamina K, koji učestvuje u zgrušavanju krvi. Visok unos može uticati na lijekove za razrjeđivanje krvi, poput varfarina. Ako koristite antikoagulanse, važno je da unos vitamina K bude stabilan kako bi ljekar mogao pravilno regulisati terapiju.
Ekstrakti bosiljka mogu razrjeđivati krv, što može biti problem kod osoba s poremećajima krvarenja ili prije operacije.
Osim toga, osobe koje koriste lijekove za pritisak ili šećer u krvi treba da budu oprezne jer bosiljak može dodatno sniziti vrijednosti.
Sveti bosiljak (vrsta bosiljka) ne preporučuje se trudnicama ni ženama koje planiraju trudnoću, jer studije na životinjama ukazuju na moguće negativne efekte na plodnost i trudnoću.
Alergije na bosiljak su rijetke, ali su zabilježeni pojedinačni slučajevi reakcija.