Budućnost Bošnjaka u Livnu danas stoji na raskrsnici između bogatog istorijskog naslijeđa i surove demografske stvarnosti.
Nekadašnje urbano jezgro, Stari grad, i danas isključivo naseljavaju Bošnjaci, ali njihov broj je sa prijeratnog nivoa spao na svega oko 3.000 u cijeloj opštini, dok u samom Starom gradu živi tek hiljadu stanovnika.
Jasmin Klinac, jedan od stanovnika ovog dijela grada, podsjeća na vremena kada je Stari grad bio centar svih zbivanja. Danas, on svjedoči o propadanju industrije i masovnom odlasku mladih koji grad napuštaju odmah nakon školovanja.
Njegova lična sudbina, kao ranjenika i bivšeg logoraša bez priznatih prava i primanja, oslikava težinu preživljavanja u sredini gdje, kako kaže, ljudima ne treba milostinja, već posao.
Uprkos teškim okolnostima, Bošnjačka zajednica kulture (BZK) Livno i humanitarna organizacija Merhamet čine stubove opstanka. Mirsad Karaosmanović, predsjednik BZK Livno, ističe da su od golih zidova uspjeli napraviti funkcionalan kulturni centar, ali upozorava na sistemske probleme.
Iako su međuljudski odnosi u gradu korektni, institucionalna podrška vlasti je promjenljiva, dok škole ostaju poluprazne jer odlaze cijele porodice.
Humanitarne potrebe su i dalje velike, što potvrđuje Esad Bajraktarević iz Merhameta, navodeći da oko 150 porodica, uglavnom starijih osoba i samohranih majki, direktno zavisi od njihove pomoći. Planovi za izgradnju hladnjače za donacije zavise od podrške šire zajednice, koja je ključna za održivost života Bošnjaka na ovim prostorima.