Učesnici današnjeg sastanka o planiranim izmjenama boračkih zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine, u izjavi novinarima osudili su hapšenje Edina Vranja, nekadašnjeg načelnika Sektora kriminilističke policije u Federalnoj policijskoj upravi.
Hapšenje ne samo Vranja, već i drugih branilaca Bosne i Hercegovine, nazvali su nesumnjivim političkim pritiskom.
Predsjednik Korodinacije boračkih udruženja Armije RBiH Aljo Bošnjaković pozvao je sve branioce da ne putuju u Srbiju čija policija je Vranja lišila slobode protekle subote na graničnom prijelazu Uvac kod Priboja.
Po Bošnjakovićevoj današnjoj izjavi, Vranj nije kriv, kao što nisu ni ranije hapšeni Ilija Jurišić, Nisvet Mujanović i drugi branioci.
"Svim braniocima preporučujem da ne putuju u Srbiju", ponovio je Bošnjaković napominjući da se i sam čudio što je veliki broj građana Bosne i Hercegovine, među njima i bivši borci, odlazio u tu zemlju na vakcinaciju protiv koronavirusa.
"Kad bih znao da ću sutra umrijeti, a vakcina iz Srbije me spasiti, ne bih je primio i prešao granicu", Bošnjakovićeve su riječi.
Oliver Soldo, resorni ministar u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, smatra da su sva hapšenja braniteljske populacije s bilo koje strane granice u ovom smislu pritisci i manipualcije politike koja se uvijek „lomi" preko najugroženije kategorije - branitelja koji su ostali u zemlji i branili domove.
Resorni ministar u Vladi Bosanskopodrinjskog kantona Edin Aganović, podsjećajući da je Goražde blizu granice sa Srbijom, kaže da su tamošnji branioci Bosne i Hercegovine dodatno uznemireni činjenicom da je Vranj uhapšen iako nije bio na spisku Centra Republike Srpske za istraživanje ratnih zločina.
Aganović napominje i da, živeći nedaleko od granice, građani Goražda imaju i rodbinske veze preko granične linije, kao i da su i oni odlazili na vakcinaciju u najbliži srbijanski grad Priboj, a neki od bivših boraca Armije RBiH nisu otišli iako je njihovo zdravstveno stanje iziskivalo vakcinaciju zbog sumnji da su na spiskovima za hapšenje.
Hapšenje Edina Vranja je u Goraždu doživljeno kao 'specijalni rat' radi promjene karaktera rata 1992-1995. godine. Odvode u zatvor i osuđuju branioce, dok za zlodjelo ratne opsade grada u trajanju od 1.336 dana ne odgovara niko.
Upitan šta treba da učini Bosna i Hercegovina kako bi zaštitila njene branioce od progona Srbije, Aganović odgovara da je na to pitanje vrlo teško odgovoriti ako se ima u vidu ustavna nadležnost BiH u kojoj je vrlo teško doći do zajedničkog jezika o ovoj problematici.
