Hrvatska će na vrijeme biti spremna za provedbu pakta o migracijama i azilu i ispunit će sve obaveze koje iz toga proizlaze, izjavio je u Luksemburgu hrvatski ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović.
Evropska komisija predstavila je ministrima unutrašnjih poslova država članica Evropske unije, koji su se okupili na sastanku u Luksemburgu, zajednički plan za provedbu pakta o migracijama i azilu na temelju kojeg će države članice izraditi nacionalne provedbene planove.
Pakt o migracijama i azilu paket je od deset zakonodavnih akata kojima se reformira evropska migracijska politika i politika azila. Da bi se počeo provoditi, države članice trebaju uspostaviti pravne i operativne kapacitete za primjenu novih zakona. Stoga je rok za početak provedbe postavljen za 2026. godinu.
Zajednički plan EU za provedbu pakta bit će temelj za pripremu nacionalnih provedbenih planova država članica koji bi trebali biti dovršeni do 12. decembra 2024. godine. Pri tome države članice mogu računati na operativnu, tehničku i financijsku potporu Europske komisije i agencija EU-a tijekom cijelog postupka.
Ključna je zaštita vanjske granice
“Hrvatska će biti spremna za provedbu i ispunjavat će ono što je bitno, a to je zaštita vanjske granice, što znači sprečavanje svih onih koji ne žele ući u zemlju preko graničnih prijelaza, već na nelegalan način, a onda se prikazuju žrtvama kojima je potrebna međunarodna zaštita”, rekao je Božinović, objavila je Vlada Hrvatske.
Dodao je da pakt o migracijama i azilu stavlja naglasak na zaštitu vanjskih granica, da države članice i zajedničke institucije EU, a ne krijumčari ljudima, trebaju odlučivati tko može ući u EU i dobiti međunarodnu zaštitu.
Kaže da su Vlada Hrvatske i on lično od početka ukazivali na nelogičnost da se propisi iz sredine prošlog stoljeća primjenjuju na današnju situaciju.
“Konvencija o pravima izbjeglica bila je donesena isključivo za one ljude koji su bili žrtvom vojnih djelovanja i koji su prema toj konvenciji išli u prve zemlje koje su ih mogle primiti. Ovo što imamo danas, već sedmu, osmu godinu nakon one velike migrantske krize, mahom su ekonomski migranti koji koriste cijelo vrijeme mogućnosti koje im je takvo zastarjelo zakonodavstvo davalo kako bi ostali na teritoriju Evropske unije i kako bi tu tražili svoju sreću”, rekao je Božinović.
Također je kazao da novi pakt sigurno neće dati odgovore na sva nova pitanja i izazove, ali je naglasio kako je unutar EU dobro ozračje, da su svi svjesni elementarnih činjenica da se niti jedna država sama ne može nositi s problemom migracija.
Države članice će se u sljedeće dvije godine morati pripremiti za punu provedbu pakta. To uključuje primjenu novog Eurodaca, opsežnog informacijskog sustava u kojem će se pohranjivati i obrađivati podaci o tražiteljima azila.
Trebat će uspostaviti novi sistem za upravljanje migracijama na vanjskim granicama EU, koji bi trebao pomoći u upravljanju nezakonitim dolascima državljana trećih zemalja i uspostavi brzih, učinkovitih i pojednostavnjenih postupaka za azil i vraćanje te uvođenju strogih zaštitnih mjera.
EU neće dugo trpjeti zlouporabu bezviznog režima
Božinović je upozorio da Evropska unija neće još dugo moći gledati da neke susjedne zemlje nemaju usklađenu viznu politiku zbog čega raste pritisak na njezine vanjske granice.
“Mogu reći da je postignut jedan vrlo visok stepen konsenzusa država članica i evropskih institucija, a odnosi se na to da se više neće moći bez posljedica gledati na činjenicu da neko dolazi u zemlje koje imaju bezvizni režim s Evropskom unijom zbog toga što te zemlje imaju bezvizni režim s trećim zemljama i onda praktički od komercijalnih putnika, od takozvanih turista, dobivamo ilegalne migrante”, rekao je Božinović juče u Luksemburgu gdje je učestvovao na ministarskom sastanku.
Kazao je i da se o nekim pitanjima saradnje s trećim državama ne može više gledati samo kroz dimenziju vanjske politike, bez konzultacije sa sigurnosnim sektorima, uključujući i ministra unutarnjih poslova u Vijeću EU.
“Kada je u pitanju budućnost vizne politike sigurno je da će se o tome i sigurnosne službe morati više pitati, pa i to kome dati privilegij bezviznog režima, a kome ga ograničiti”, istaknuo je Božinović.
