Plodovi duda mnogima bude uspomene iz djetinjstva, na penjanje po drveću, ljubičaste prste i slatke bobice koje smo jeli direktno s grane. Danas se ovo drvo često uklanja iz dvorišta, a njegovi plodovi ostaju neiskorišteni.
Ipak, dud je voće bogato korisnim sastojcima. Njegove bobice sadrže vitamine C, B, K, A i E, minerale poput željeza, kalija, mangana i magnezija, kao i pektine koji mogu biti korisni za probavu.
Tamnu boju crnom dudu daju antocijani, snažni antioksidansi koji pomažu u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa.
Crni dud – od grla do probave
Crni dud smatra se najbogatijim vrstama duda kada je riječ o okusu i tradicionalnoj upotrebi. U narodnoj medicini koristio se kod različitih tegoba, uključujući probleme s grlom, kašalj i probavne smetnje.
Nezreli plodovi imaju svojstvo stezanja, dok zreli mogu djelovati blago laksativno i pomoći radu crijeva.
Sok od crnog duda tradicionalno se koristi za ublažavanje kašlja i lakše iskašljavanje, dok se list duda često koristi u čajnim mješavinama koje se povezuju s regulacijom šećera u krvi.
Bijeli dud – prirodna njega za kožu
Bijeli dud je blažeg okusa, ali se često koristi u kozmetičkoj industriji. Njegovi ekstrakti nalaze se u pojedinim preparatima za njegu kože, posebno onima koji su namijenjeni ujednačavanju tena i smanjenju vidljivosti pigmentacijskih promjena.
Kao i crni dud, sadrži brojne biljne spojeve koji mogu imati antioksidativno djelovanje.
Šta može ponuditi list duda?
Posebnu pažnju privlači list duda, koji se tradicionalno koristi za pripremu čaja. Neka istraživanja sugeriraju da ekstrakt lista duda može utjecati na način na koji organizam obrađuje šećere nakon obroka.
Studija objavljena u časopisu "PLOS ONE" pokazala je da spojevi iz lista duda mogu pomoći u ublažavanju porasta nivoa glukoze nakon jela, iako to ne znači da dud može zamijeniti terapiju za dijabetes.
Čaj i sirup od duda
Za pripremu čaja tradicionalno se koriste listovi duda koji se preliju vrućom vodom i ostave da odstoje, nakon čega se napitak procijedi.
Od plodova duda mogu se praviti sokovi, džemovi, sirupi, sladoledi, umaci i različiti kolači.
Dud se najčešće bere od juna do augusta, dok se listovi skupljaju u proljeće.
Ipak, kao i kod svake namirnice, pretjerivanje nije preporučljivo. Velike količine plodova duda kod nekih ljudi mogu izazvati probavne tegobe, pa je najbolje uživati u njima umjereno.