Netom prije nego što je Sergej Lavrov, ruski ministar vanjskih poslova, u nedjelju sletio u Afriku objavio je komentar u kojem je za prijeteću globalnu prehrambenu krizu okrivio Zapad. Brojni mediji u Africi prenijeli su taj članak, hiljade su ga dijelile na Facebooku.
Što je u to isto vrijeme radio Josep Borrell, šef diplomatije Evropske unije zadužen za zauzdavanje ruskih diplomatskih nasrtaja? Prema podacima koje navodi Politico, Borrell je bio potpuni duh, kompletno nevidljiv na društvenim mrežama, u medijima, utopljen u plimnom valom izvještavanja o Sergeju Lavrovu.
Ovaj obračun Borrella i Lavrova za naklonost Afrike naglašava ono što mnogi unutar političkih krugova EU znaju već godinama, ali je malo njih spremno javno priznati.
U bici dezinformacija između Rusije i EU, Evropa je debelo nadmašena, poražena i ne barata ni s približno dovoljno resursa za borbu protiv sofisticiranog propagandnog kremaljskog stroja koji kombinira državne medije, lepezu diplomata diljem svijeta i podzemne alate kojima afirmira ruske političke ambicije na sve četiri strane svijeta.
Ove su taktike dobile na svojoj aktualnosti još otkad je Rusija izvršila invaziju na Ukrajinu krajem februara - a posebno otkako Moskva optužuje Zapad za blokadu žitarica u Ukrajini. Za Lavrova je krivica uvijek ležala na vratima Evrope, a u svom autorskom tekstu namijenjenom afričkoj publici, podsjetio je sve na "krvave zločine kolonijalizma".
Lavrov će ove sedmice posjetiti četiri afričke zemlje, već je bio u Egiptu, u Republici Kongo, Ugandi - koja je u posljednje vrijeme pogoršala svoje odnose s Ugandom - a turneju završava Etiopijom. Unatoč opsežnim sankcijama protiv ruskih državnih medija (RT-a i Sputnika u Evropi), kremaljski mediji i dalje dopiru do desetina miliona ljudi širom svijeta s otvoreno proruskom porukom. Blok od 27 evropskih zemalja zasad ne pronalazi nikakav odgovor na rusku propagandu, često se isključivo oslanjajući na staložena priopćenja na tisak i sterilne fotografije.
"Korištenje zlog kolonijalističkog narativa nije ništa novo, Kremlj ga koristi godinama kao dio šire strategije za povećanje svoje prisutnosti u Africi", kaže Amanda Paul, viša politička analitičarka u European Policy Centreu. "Uspjeh te priče zasad je limitiran. U konačnici, Rusija ima vrlo malo toga za ponuditi afričkim zemljama osim oružja i energije - a mnogi dogovoreni poslovi se ne manifestiraju dalje od papira."
Za razliku od Hladnog rata, kada su se mnoge vlade na afričkom kontinentu obraćale Moskvi za pomoć, sada se duboki džepovi i razvojna pomoć uglavnom traži u Kini, a ne u Rusiji.
No, u svakom slučaju sposobnost Rusije da plasira svoje dezinformacije na globalnom nivou, dok EU promatra sa strane, nije bio inicijalni plan Brisela onda kada su evropske birokrate, početkom invazije, udarile na proruske medije.
Prije nego što je Moskva napala Ukrajinu, evropske su zemlje bile podijeljene oko toga koliko se teško i zahtjevno suprotstaviti ruskim dezinformacijama, a nekoliko je vlada poput onih u Mađarskoj i Italiji ponekad i otvoreno simpatiziralo režim Vladimira Putina.
"Živimo u potpuno novom dobu", kaže za Politico jedan od evropskih dužnosnika koji ostaje anoniman. Prisutnost ruskog propagandnog stroja posebno je sveobuhvatna na Balkanu, gdje u propagandnom ratu Brisel umjesto teške artiljerije - nosi nož.
Službena evropska jedinica koja se bori protiv kremaljskih dezinformacija zove se East Stratcom, smještena je pod ingerencijom diplomatske službe EU i ima godišnji budžet od nekoliko miliona eura - u poređenju s gotovo neograničenim resursima ruskih državnih medija. S druge strane, unatoč nedavnim sankcijama EU, Russia Today nastavlja razvijati svoju taktiku, uključujući kontinuirano stvaranje novih stranica na njemačkom, francuskom, španjolskom i engleskom jeziku.
Ruski propagandni priručnik evoluirao je od invazije na Ukrajinu prije pet mjeseci - i sve više postaje geopolitički.
Kao što je spomenuto, Lavrovljevoj afričkoj turneji prethodi niz članaka i objava sa službenih diplomatskih i medijskih platformi koji okrivljuju Zapad za prehrambenu krizu koja prijeti afričkom kontinentu. Stvarnost je takva da nema nikakvih zapadnih sankcija na žito uskladišteno u Ukrajini, pa čak i s obzirom na činjenicu da neke firme jesu izrazile oprez oko saradnje s Rusijom po tom pitanju. No brojni afrički mediji vide kremaljski narativ kao legitimnu alternativu zapadnim medijima. One medijske platforme u Africi koje su ovaj tjedan objavile Lavrovljev komentar čvrsto su povezane s ruskim državnim medijima.
I nije tako samo u Africi. U Latinskoj Americi, na primjer, "RT en Español", predstraža ruskih dezinformacija na španskom jeziku, glavni je izvor informacija za milione Latinoamerikanaca. U zemljama francuskog govornog područja širom Afrike, RT France je udvostručio svoje napore u promicanju alternative koja je naklonjena Moskvi.
