Pokušaj Evropske komisije da ubrza pristupne pregovore sa Srbijom naišao je na ozbiljan otpor unutar Evropske unije. Iako Bruxelles smatra da bi napredak bio ključan za zadržavanje Beograda na europskom putu, dio zemalja članica odlučno upozorava da Srbija još nije ispunila ključne uvjete u oblastima vladavine prava, demokracije i ljudskih prava.
Kako izvještava Politico, Evropska komisija će veleposlanicima država članica predložiti otvaranje trećeg pregovaračkog klastera. Riječ je o skupini reformi usmjerenih na usklađivanje srpskog zakonodavstva sa pravilima jedinstvenog europskog tržišta, uključujući prekogranične usluge i olakšavanje poslovanja.
Međutim, prijedlog trenutno nema potrebnu jednoglasnu podršku. Nizozemska je, navodno, spremna uložiti veto, a sličnu rezerviranost dijeli još nekoliko država članica.
Spor oko kriterija za proširenje
Ovaj razdor unutar Unije odražava dublju debatu o politici proširenja. Evropska komisija sve više posmatra proširenje kao geopolitički alat za čvršće povezivanje susjedstva, dok druge članice insistiraju na tome da kandidati ne smiju biti nagrađivani prije stvarnog napretka u neovisnosti pravosuđa i borbi protiv korupcije.
Posebno osjetljivo pitanje ostaju bliski odnosi Srbije sa Rusijom, za koje mnogi diplomati smatraju da bi slanje signala o napretku u ovom trenutku bilo pogrešna poruka.
Beograd: „Reforme zaslužuju priznanje“
Srbijanski ministar za evropske integracije Nemanja Starović tvrdi da se otvaranje trećeg klastera neopravdano odgađa gotovo pet godina. „Teško je tvrditi da reforme koje je Srbija provela od 2022. godine ne zaslužuju ovakav, vrlo skroman pomak“, poručio je Starović, dodajući da bi novo odgađanje oslabilo proeuropske snage i išlo na ruku protueuropskim opcijama.
Proturječne procjene Bruxellesa
Situaciju dodatno komplikuju proturječni izvještaji unutar same Evropske komisije. Dok jedan interni dokument navodi da je Srbija „provela značajan dio obveza“, drugi povjerljivi izvještaj upozorava na alarmantno pogoršanje stanja ljudskih prava, pritiske na medije i nevladine organizacije, kao i izostanak napretka u ključnim slučajevima korupcije, uključujući tragediju na željezničkoj stanici u Novom Sadu.
Ukoliko države članice ponovno odbiju otvaranje klastera, Komisija će pokušati pronaći alternativne načine za priznavanje reformskih koraka Beograda, iako je izvjesno da konačne odluke neće biti do predstojećih izbora u Srbiji i najavljene političke tranzicije predsjednika Aleksandra Vučića na premijersku poziciju.