Ovosedmična posjeta predsjednika Rusije Vladimira Putina ruskoj strateškoj enklavi i bazi na Baltičkom moru Kalinjingradu izazvala je veliki interes ne samo u Evropi nego i u cijelom svijetu. I dok je najava posjete, a onda i let avionom prema enklavi izazvao veliki interes još veći interes su izazvale i poruke Putina koje je uputio tokom obraćanja studentima Baltičkog saveznog univerziteta Kant.
"Zemlje koje graniče s teritorijem Baltičkog mora nisu spremne za ono što će uslijediti nakon što su mnogi odlučili srušiti sovjetske ratne spomenike. Ovo je zapanjujuće neznanje i nedostatak razumijevanja o tome gdje žive, što rade i što slijedit će", rekao je Putin. Inače, enklava Kalinjingrad je regija koja granici s Poljskom i Litvom i smatra se najvjerovatnijim žarištem sukoba između Rusije i NATO-a.
Britanski Daily Mail prenosi kako sve to dolazi nakon što je vlada Velike Britanije otkrila kako smatra da postoji mogućnost da Rusija u sljedeće dvije godine napadne nekoga od britanskih saveznika što bi u konačnici moglo izazvati širi sukob između Rusije i NATO-a. Komentirajući takve mogućnosti britanski ministri su mišljenja kako bi svaka eskalacija koja uključuje napade na britanske saveznike morala donijeti i vojni odgovor. Stručnjaci su mišljenja kako će, ako se to dogodi, za obuzdavanje i odvraćanje daljnje agresije biti potrebne vojne, diplomatske i ekonomske sposobnosti kao i da bi među ostalim posrednim učincima bila i povećanja cijena goriva i poremećaj u opskrbnim lancima koji bi godinama mogli štetiti ekonomiji.
Sve se to događa u vrijeme kada su prošle sedmice Latvija, Litva i Estonija, koje su nekada bile dio SSSR-a, složile se postaviti zid od „odbrambenih instalacija protiv mobilnosti“ u nastojanju da očuvaju svoju sigurnost protiv Rusije. Poznato je i kako je Švedska podnijela zahtjev za članstvo u NATO-u ali je njeno pristupanje toj organizaciji zaustavljeno kašnjenjem Turske i Mađarske. O atmosferi koja vlada govore i riječi zapovjednika britanske vojske generala Sir Patricka Sandersa koji je rekao kako bi trebalo upozoriti da bi građani Ujedinjenog Kraljevstva mogli biti pozvani u borbu u slučaju sukoba s Rusijom kao i da vjeruje da bi trebalo doći do pomaka u načinu razmišljanja javnosti koja bi trebala biti spremna braniti Ujedinjeno Kraljevstvo od stranih protivnika.
Daily Mail prenosi i kako su stručnjaci uvjereni da je Rusija izmislila priču o tragediji u kojoj je srušen vojni transportni avion sa ukrajinskim zatvorenicima kao propagandni trik. Prema Ukrajini, letjelica je bila prazna kada je oborena, osim ruskih članova posade. Sumnja je bačena i na sadržaj videosnimka koji je snimljena na mjestu nesreće u zapadnoj Rusiji, na kojoj se vidi mala količina ljudskih ostataka. Objavljeno je i kako su nekoliko sati poslije rušenja aviona ruski mediji podijelili popise osoba koje su navodno bile u avionu kada je oboren ali i da su ukrajinske vlasti prenijele da su neki od navedenih zapravo vraćeni u domovinu kao dio prethodnih razmjena ratnih zarobljenika.
Kremlj je poslije rušenja aviona istakao da je više od 70 ljudi putovalo u avionu Ilyushin II-76 - ratni zarobljenici i članovi posade. Video koji je objavio ruski Istražni odbor pokazao je blok od uvrnutog metala i žica i neke ljudske ostatke jedne ili dvije osobe i da nisu prikazani nikakvi drugi ljudski ostaci.
"Pronašli smo ukrajinske državljane na popisu koji su već razmijenjeni. Također, da postoje fotografije i videa naših ratnih zarobljenika na mjestu nesreće Rusija bi to već objavila. Nema nikakvih znakova da je u avionu bio toliki broj ljudi. Bio sam vrlo iznenađen koliko je brzo Rusija javno reagirala na nesreću", rekao je ukrajinski povjerenik za ljudska prava Dmytro Lubinets.