Britanska ratna mornarica sprema se da lansira stotine autonomnih podvodnih dronova sa umjetnom inteligencijom, čiji je zadatak da otkrivaju ruske podmornice i štite kritičnu pomorsku infrastrukturu, piše britanski Times.
Ti mali, tiho klizeći dronovi – opisani kao „konstelacija“ podvodnih senzora – dio su novog sustava nazvanog Lura, koji je razvila evropska odbrambena kompanija Helsing. Dronovi mogu neprekidno patrolirati okeanima i do tri mjeseca, u realnom vremenu prepoznajući neprijateljske podmornice po njihovim jedinstvenim akustičnim potpisima.
Sustav se oslanja na povjerljivu arhivu zvučnih zapisa podmornica koju su tokom 56 godina sakupili operateri sonara britanske ratne mornarice. Lura koristi te podatke kako bi razlikovala ne samo klase podmornica, već i pojedinačne brodove unutar iste klase.
„Lura ih detektira kako bi naša mornarica mogla odvraćati prijetnje“, rekao je Gundbert Scherf, suosnivač kompanije Helsing, pa dodao: „Moramo iskoristiti nove tehnologije kako bismo pratili tempo prijetnji protiv naše infrastrukture, teritorijalnih voda i načina života.“
Dronovi nemaju propelere – klize kroz vodu gotovo nečujno, što ih čini izuzetno teško uočljivim i energetski efikasnim. „Savršeni su za lov na podmornice jer nemaju propelere i klize kroz vodu. Sustav Lura s vremenom će postajati sve bolji“, istakla je Amelia Gould, bivša inženjerka ratne mornarice, a sada voditeljica pomorskih operacija u Helsingu.
Lura koristi dronove tipa SG‑1 Fathom, koje je prvobitno razvila kompanija Blue Ocean za praćenje migracije kitova i promatranje podvodnog okoliša. „Jedan ovakav uređaj sam po sebi ne može mnogo, ali činjenica da su tako jeftini i jednostavni omogućuje da ih rasporedite u more stotine ili hiljade. Kad detektuju nešto – rusku podmornicu ili neuobičajenu aktivnost – izrone i pošalju informaciju natrag. Neprijatelj će dvaput razmisliti prije nego ponovo pokuša“, objasnio je glavni tehnološki stručnjak Helsinga, Niall Cartwright.
Plan je da se Lura rasporedi duž strateških pomorskih tačaka, poput GIUK‑prijelaza (područje između Grenlanda, Islanda i Ujedinjenog Kraljevstva), kako bi se na vrijeme uočilo svako sumnjivo kretanje i spriječili napadi ili sabotaže podmorskih kablova i plinovoda.
Od 2022. zabilježeno je više incidenata oštećenja podmorske infrastrukture u Evropi – uključujući eksplozije na plinovodu Sjeverni tok, puknuće linije između Finske i Estonije te presijecanje komunikacijskih kablova u Baltiku. Iako neki američki i evropski obavještajci smatraju da su to najvjerovatnije nesreće uzrokovane starim brodovima i neiskusnim posadama, bivši šef finske obavještajne službe Pekka Toveri ocijenio je tu teoriju „potpunom glupošću“ i upozorio da se ovi incidenti savršeno uklapaju u obrazac ruske hibridne agresije.