Vlasti u Srbiji ne odustaju od namjere rudarenja litija uprkos sve snažnijem protivljenju ekoloških aktivista i opozicije, naročito poslije prošlosedmične odluke Ustavnog suda kojom je srušena vladina odluka iz 2022. o ukidanju dozvole za otvaranje rudnika tog rijetkog minerala na zapadu zemlje.
Ustavni sud Srbije saopćio je prošlog četvrtka da je vlada prekoračila granice svoje nadležnosti ukidanjem uredbe o prostornom planu područja za eksploataciju i preradu rude litija te da je ta odluka bila neustavna.
Vlada je u januaru 2022., nakon masovnih protesta aktivista za zaštitu okoliša i desetina hiljada građana koji su izišli na ulice, ukinula dozvolu multinacionalnoj kompaniji Rio Tinto kojom je određeno područje za rudarenje litija u projektu, navodno vrijednom 2.4 milijarde dolara.
Tadašnja srbijanska premijerka Ana Brnabić izjavila je da je na priču s litijem "stavljena tačka", no posljednjih je dana upravo Brnabić, s pozicije predsjednice parlamenta, jedna od najagilnijih zagovornica tog projekta, tvrdeći da je to najveća razvojna šansa Srbije.
Brnabić upoređuje potencijalne efekte rudarenja litija s eksploatacijom nafte u Norveškoj koja je toj zemlji donijela velik ekonomski napredak.
Predsjednik opozicione Stranke slobode i pravde (SSP) Dragan Đilas poručio je Ani Brnabić da litij nije "srbijanska nafta niti to može biti". On je u emisiji Bez cenzure na zrenjaninskoj KTV rekao da mu nije jasno "kakav mozak može izgovoriti takvo nešto", saopćeno je u ponedjeljak iz SSP-a.
"Zemlje koje imaju naftu vade je uglavnom u pustinjama ili kao Norvežani u moru, desetinama kilometara od obale i države su uglavnom i vlasnici tog bogatstva, a ne neki Rio Tinto", rekao je Đilas.
On je naglasio da kompanije koje se bave eksploatacijom nafte plaćaju ogroman porez, navodeći primjer Norveške, gdje je taksa 72 posto, dok je rudna renta predviđena za Rio Tinto samo pet posto.
"Zato nam nemojte pričati bajke", poručio je Đilas Ani Brnabić te ministru finansija Siniši Malom, koji pokušava uvjeriti građane da će srbijanski BDP zbog litija porasti za čak 16 posto.
Ekološki aktivisti ustraju u namjeri da se i radikalnim protestima usprotive namjerama vlasti u Srbiji da ipak da zeleno svjetlo rudarskoj korporaciji koja je u svijetu na lošem glasu po posljedicama koje je ostavila po okoliš u državama u kojima se bavila eksploatacijom vrijednih ruda i minerala.
Procjene su da bi, uz pogodovanje za dobivanje neophodnih dozvola i saglasnosti, realizacija projekta mogla početi za tri do četiri godine.
