U Njemačkoj, Austriji, Belgiji i Malti 16-godišnjaci su prvi put glasali na izborima za Evropski parlament, nakon što je starosna granica za birače spuštena za dvije godine. U Grčkoj je ta granica spuštena na 17 godina, a rezultati izbora pokazuju promjenu smjera razmišljanja mladih po pitanju odabira političkih opcija, navodi u svojoj analizi CNN.
Na prethodnim evropskim izborima prije pet godina, tinejdžeri širom Evrope masovno su izašli na ulice, protestvujući za politike zaštite klime. Nisu imali pravo glasa, ali su reagirali na odluke koje će definirati njihove živote u godinama koje dolaze.
Ankete su pokazale da mladi ljudi (obično u dobi od 18 do 24 godine) u demokracijama s obje strane Atlantika više glasaju za progresivno orijentirane stranke lijevo od centra, a ne za one sa desnice.
Zbog toga su se evropski konzervativci dugo protivili davanju glasa 16-godišnjacima i 17-godišnjacima, iako je starijim tinejdžerima zakonski dopušteno raditi, a ponegdje i imati vozačku dozvolu.
I zaista, na izborima za Evropski parlament 2019. godine najmlađi birači izašli su u velikom broju, izražavajući svoju zabrinutost zbog globalnog zagrijavanja te su pridonijeli tzv. "zelenom valu". Trećina mladih u Njemačkoj glasala je za Zelene.
Danas je priča sasvim drugačija. Mnogi mladi u Njemačkoj dali su svoje glasove Alternativi za Njemačku (AfD), stranci krajnje desnice. Na ovim izborima 16 posto birača u grupi od 16 do 24 godine glasalo je za AfD, što je 11 posto više nego prije pet godina.
Treba napomenuti da većina tinejdžera nije glasala za krajnju desnicu, no povećanje broja onih koji jesu svejedno je alarmantno i zastrašujuće, navodi CNN u svojoj analizi.
Iako je AfD posljednjih mjeseci pretrpio niz skandala, od već poznatih optužbi za koketiranje s neonacizmom (jedan od vodećih kandidata rekao je da nisu svi SS-ovci bili automatski zločinci), predlaganje deportacija za njemačke građane koji nisu rođeni u Njemačkoj pa do istrage o članovima stranke koji su učestvovali u nasilju i poticali na mržnju, AfD je ipak dobio ogroman broj glasova na izborima.
Ovakvo okretanje njemačke mladeži desnici nije došlo iz vedra neba. Njemačka istraživanja pokazuju sveopće nezadovoljstvo postpandemijskim ekonomskim i političkim uslovima.
"Čini se da je pandemija koronavirusa mlade iritirala zbog nesposobnosti vladajućih da se nose s vremenom pred nama, što se odražava u dubokoj nesigurnosti", pojašnjavaju analitičari.
Najvažnija pitanja za mlade su njihove finansije, pronalazak kvalitetnog zaposlenja, zdravstvo, stanovanje i društveno priznanje.
Mladi su, kao i dobar dio njihovih starijih sugrađana, razočarani neuspjehom politika tradicionalnih stranaka desnog i lijevog centra te su skloni svoj glas dati nacionalističkim i desničarskim opcijama, koje ne nude prava rješenja, ali uspijevaju probuditi emociju i revolt u biračima, u čemu su im itekako pomogle i društvene mreže.
Trend rasta popularnosti desnice među mladima nije prisutan samo u Njemačkoj. Zabilježen je i u Portugalu, Italiji, Francuskoj, Nizozemskoj i Švedskoj.
Analitičari objašnjavaju kako mladi ljudi mogu biti posebno impulzivni i emotivni prilikom odabira političkih opcija. Razumljivo je njihovo nezadovoljstvo sporim ekonomskim oporavkom, pandemijom koja ih je nepravedno kaznila i svjetskim krizama.
No, očito je da stranke krajnje desnice poput AfD-a nemaju rješenja za teška i kompleksna pitanja, a glasanje za njih u suštini sprječava demokratiju u rješavanju vlastitih nedostataka. Protestno glasanje za takve stranke može biti opasno te ugroziti budućnost mladih koje se trenutno s pravom boje za njihovo bolje sutra.
Stoga, može se reći da glasanje za stranke 'opasnih namjera' može nositi i duboke posljedice - među njima i budućnost koja je još manje povoljna od one koje se ovi mladi ljudi toliko plaše.
