Skok cijena nafte zbog sukoba u Iranu donio milijarde kompanijama Saudi Aramco, Gazprom i ExxonMobil.
Prema analizi rađenoj za The Guardian, 100 najvećih svjetskih naftnih i plinskih kompanija zarađivalo je više od 30 miliona dolara po satu „nezaslužene“ dobiti tokom prvog mjeseca američko-izraelskog rata u Iranu.
Među najvećim dobitnicima izdvajaju se Saudi Aramco, Gazprom i ExxonMobil. Rat je podigao cijenu nafte na oko 100 dolara po barelu u martu, što je donijelo procijenjenu dodatnu dobit od 23 milijarde dolara samo za taj mjesec. Ukoliko se takav nivo cijena zadrži, kompanije bi do kraja godine mogle ostvariti čak 234 milijarde dolara dodatne zarade.
Ova dobit dolazi indirektno na račun građana i privrede, koji plaćaju skuplje gorivo i energiju. Mnoge države su zbog toga smanjile poreze na gorivo kako bi ublažile udar na stanovništvo, što istovremeno znači i manje prihoda za javne budžete i finansiranje javnih usluga. Zbog toga raste pritisak da se uvedu posebni porezi na ove „ratne profite“, dok Evropska komisija razmatra inicijative koje dolaze iz više evropskih zemalja.
Najveći pojedinačni dobitnik je Saudi Aramco, koji bi mogao ostvariti oko 25,5 milijardi dolara dodatne dobiti tokom 2026. godine. Ruske kompanije poput Rosnefta i Lukoila, zajedno sa Gazpromom, mogle bi inkasirati oko 23,9 milijardi dolara, čime se dodatno puni ruski državni budžet.
Američke kompanije također bilježe snažan rast dobiti: ExxonMobil bi mogao zaraditi oko 11 milijardi dolara, Shell oko 6,8 milijardi, a Chevron oko 9,2 milijarde dolara. Njihova tržišna vrijednost dodatno je porasla uslijed rasta cijena dionica na berzama.
Stručnjaci upozoravaju da bi posljedice ovog sukoba mogle biti dugotrajne. Direktor Međunarodne agencije za energiju (IEA), Fatih Birol, ocijenio je da je kriza u Iranu jedan od najvećih šokova za globalno energetsko tržište u historiji.
Sve više stručnjaka smatra da bi dio ovih vanrednih profita trebalo usmjeriti ka ubrzanju energetske tranzicije i ulaganjima u čiste izvore energije, umjesto nastavka oslanjanja na fosilna goriva koja decenijama ostvaruju oko 1.000 milijardi dolara profita godišnje.