Vlada Sjeverne Koreje sve češće primjenjuje smrtnu kaznu, uključujući osobe koje su uhvaćene u gledanju i dijeljenju stranih filmova i televizijskih serija, pokazuje veliki izvještaj Ujedinjenih nacija, piše BBC.
Ova diktatura, koja je i dalje gotovo potpuno izolirana od svijeta, također primjenjuje sve više prisilnog rada i dodatno ograničava slobode svojih građana, dodaje izvještaj.
Ured UN-a za ljudska prava otkrio je da je u posljednjem desetljeću država pojačala kontrolu nad “svim aspektima života građana”.
"Ni jedna druga populacija danas nije pod takvim ograničenjima," navodi se u izvještaju, dodajući da je nadzor postao “sveprisutniji”, djelomično zahvaljujući napretku tehnologije.
Visoki povjerenik UN-a za ljudska prava, Volker Türk, izjavio je da će, ukoliko se situacija nastavi, Sjevernokorejci biti izloženi još većem patnji, brutalnom ugnjetavanju i strahu kojeg su već dugo trpjeli.
Smrtna kazna zbog stranih medija
Izvještaj, baziran na više od 300 intervjua sa osobama koje su pobjegle iz Sjeverne Koreje u posljednjih deset godina, otkrio je da se smrtna kazna koristi sve češće.
Od 2015. uvedeno je najmanje šest novih zakona koji omogućavaju izricanje smrtnog krivičnog djela, uključujući gledanje i dijeljenje stranih medijskih sadržaja poput filmova i televizijskih drama. Time Kim Jong-un pokušava potpuno kontrolisati pristup građana informacijama.
Izbjeglice su UN-ovim istraživačima rekli da je od 2020. došlo do povećanja javnih pogubljenja onih koji distribuiraju strane sadržaje. Egzekucije se izvode pucanjem pred publikom kako bi se građani zastrašili.
Kang Gyuri, koja je pobjegla 2023., ispričala je BBC-u da su tri njena prijatelja pogubljena nakon što su uhvaćeni sa sadržajem iz Južne Koreje. Jedan od njih, 23-godišnjak, osuđen je na smrt zajedno sa kriminalcima za drogu.
"Od 2020. ljudi su postali mnogo uplašeniji," rekla je.
Život pod Kimom – od lažnih obećanja do patnje
Kada je Kim Jong-un došao na vlast 2011., mnogi su se nadali poboljšanju života, obećavajući kraj oskudici i rast ekonomije. Ipak, od 2019. godine, nakon što je Kim odbacio diplomatiju sa Zapadom i SAD i fokusirao se na svoj nuklearni program, životni standard i ljudska prava znatno su pogoršani.
Gotovo svi ispitanici rekli su da nemaju dovoljno hrane, a tri obroka dnevno smatraju luksuzom. Tokom pandemije COVID-19, mnogi su umrli od gladi.
Vlada je pojačala kontrolu nad informalnim tržištima, onemogućavajući ljudima da zarađuju za život, dok je granicu s Kinom dodatno osigurala vojnicima naredivši im da puca na one koji pokušaju pobjeći.
"U ranim danima Kimove vladavine imali smo nadu, ali ona nije dugo trajala," rekla je jedna mlada žena koja je pobjegla 2018. godine.
"Vlada je postupno blokirala mogućnosti za samostalan život, a samo preživljavanje postalo je svakodnevno mučenje," svjedočila je.
Prisilni rad i zlostavljanje
Izvještaj UN-a također navodi da se prisilni rad primjenjuje više nego prije deset godina. Siromašne građane regrutuje se u "šok brigade" za teške fizičke zadatke poput gradnje i rudarenja. Rad je opasan, a smrtni slučajevi česti. Umjesto da poboljša sigurnost radnika, vlada glorificira smrt kao žrtvu za Kim Jong-una.
U posljednjih nekoliko godina regrutirana su i hiljade siročadi i djece s ulice.
Izvještaj UN-a iz 2014. već je utvrdio da Sjeverna Koreja čini zločine protiv čovječnosti, a u 2025. najmanje četiri politička zatvora i dalje rade, dok su zatvorenici u običnim zatvorima i dalje podvrgnuti mučenju i zlostavljanju.
Reakcija i međunarodni pozivi
UN poziva da se situacija prosledi Međunarodnom sudu u Hagu, što bi zahtijevalo uputstvo Vijeća sigurnosti UN-a. Međutim, Kina i Rusija su od 2019. blokirale nove sankcije protiv Sjeverne Koreje.
Prošle sedmice, Kim Jong Un se pojavio uz kineskog lidera Xi Jinpinga i ruskog predsjednika Vladimira Putina na vojnoj paradi u Pekingu, što simbolizira njihovu implicitnu podršku nuklearnom programu Sjeverne Koreje i tretmanu građana.
UN također traži od vlade Sjeverne Koreje da:
ukloni političke zatvore,
ukine smrtnu kaznu,
edukuje građane o ljudskim pravima.
"Naša izvještavanja pokazuju jasnu i snažnu želju za promjenom, posebno među mladima," rekao je Volker Türk, šef UN-a za ljudska prava.