Vlade Evropske unije uvele su dodatne mjere zaštite privatnosti kako bi osigurale da platne navike građana ostanu u potpunosti zaštićene u okviru projekta digitalnog eura, virtuelne verzije postojećih euro novčanica i kovanica, javlja FENA, pozivajući se na Politico.
Vijeće EU je u petak potvrdilo svoj pregovarački stav o zakonodavnom okviru digitalnog eura, nakon što je ranije ove sedmice postignut politički dogovor. Sada je na Evropskom parlamentu da se usaglasi oko konačnog pravnog teksta, kako bi obje strane mogle započeti formalne zakonodavne pregovore tokom naredne godine.
Digitalni euro predstavlja odgovor Evropske centralne banke na raniji pokušaj kompanije Meta da pokrene vlastitu digitalnu valutu Diem za gotovo tri milijarde korisnika. Nakon propasti tog projekta, kreatori politika u ECB-u digitalni euro su predstavili kao ključni alat za smanjenje zavisnosti Evropske unije od američkih kartičnih sistema poput Mastercarda i Vise, posebno u prekograničnim plaćanjima.
Građanima EU bi, prema planu, bilo omogućeno plaćanje digitalnim eurom, koji garantira centralna banka, bilo putem posebne kartice ili aplikacije na pametnom telefonu. Međutim, širenje teorija zavjere i strahova od masovnog nadzora, često upoređivanih sa konceptom “Velikog Brata”, natjerali su evropske vlasti da dodatno ojačaju mehanizme zaštite privatnosti.
„Ne možete ignorisati zabrinutost miliona građana. U Kini je otvoreno rečeno da se digitalni juan koristi za veću kontrolu nad ljudima. To mene plaši“, izjavio je Fernando Navarrete, zastupnik Evropske narodne stranke i glavni izvjestilac Parlamenta za ovaj zakon.
Iako je skeptičan prema cijelom projektu, Navarrete smatra da bi offline verzija digitalnog eura, koja ne bi omogućavala praćenje transakcija, mogla predstavljati prihvatljiv kompromis. „Ne tvrdim da će se digitalni euro koristiti za nadzor, ali znamo da tehnologija ima taj potencijal“, dodao je.
S druge strane, potrošačke organizacije pozdravljaju inicijativu, pod uslovom da digitalni euro ostane siguran, besplatan i privatan. Bankarski sektor pokazuje znatno manje entuzijazma, budući da će banke biti obavezne svojim klijentima pružati osnovne usluge digitalnog eura bez dodatnih troškova, što bi ih, prema procjenama ECB-a, moglo koštati više od pet milijardi eura u naredne četiri godine.
Iako su prvobitni prijedlozi Evropske komisije i ECB-a već zabranjivali povezivanje digitalnih euro računa s ličnim podacima građana, pojedine države članice, poput Belgije i Nizozemske, izrazile su strah da bi projekat mogao biti politički zloupotrijebljen. Zbog toga je u konačnom tekstu dodatno naglašeno da centralne banke „ne smiju biti u poziciji da ukidaju mjere zaštite privatnosti tokom bilo kakve obrade podataka“.