Kosmos je prepun misterija, a jedna od najvećih zagonetki s kojima se naučnici suočavaju je problem "nedostajuće materije". Iako astrofizičari znaju da postoji mnogo više materije nego što je vidljivo kroz teleskope, većina te materije ostaje skrivena. Sada, nova istraživanja sugerišu da bi tajnoviti brzi radijski bljeskovi (FRB), koji su intenzivni, milisekundni impulsi energije iz dubokog svemira, mogli biti ključ za pronalazak te nedostajuće, nevidljive materije koja ispunjava prostranstva između galaksija.
FRB-ovi su otkriveni tek 2007. godine, a njihovo porijeklo još uvijek je predmet intenzivne debate, piše CNN.
Misterija nedostajuće materije
Prema standardnim kosmološkim modelima, otprilike 5% univerzuma sastoji se od normalne materije (atoma koji čine zvijezde, planete i galaksije), 27% je tamna materija, a 68% je tamna energija. Međutim, kada naučnici sabiraju svu normalnu materiju koju mogu vidjeti, nedostaje značajan dio. Procjenjuje se da bi gotovo polovica normalne materije koja je nastala nakon Velikog praska, trebala postojati, ali je iz nekog razloga nevidljiva za naše instrumente.
Smatra se da ta "nedostajuća materija" postoji kao raspršeni gas u ogromnim, rijetkim filamentima koji se nalaze u međugalaktičkom prostoru. Međutim, niske gustine ovog gasa otežavaju njegovu direktnu detekciju.
FRB-ovi kao kosmički farovi
Ovdje u igru ulaze FRB-ovi. Ovi bljeskovi radijske energije putuju kroz intergalaktički prostor na svom putu prema Zemlji. Kako prolaze kroz materiju, čak i onu izuzetno rijetku, njihovi signali se usporavaju i raspršuju na način koji je poznat kao "mjera disperzije" (dispersion measure). Što više materije signal prolazi, to je veća mjera disperzije.
Naučnici su shvatili da analiza mjere disperzije FRB-ova koji dolaze iz poznatih galaksija, može poslužiti kao neka vrsta "kosmičkog rendgena". Poređenjem izmjerene disperzije s količinom materije koju očekujemo u galaksijama iz koje potiču FRB-ovi, mogu preciznije izračunati količinu materije koja se nalazi u međugalaktičkom prostoru. Najnovije analize FRB-ova, koje su dolazile iz udaljenih galaksija, pokazuju da je količina raspršene materije koja je potrebna da objasni njihovu disperziju, u skladu s teorijskim predviđanjima za nedostajuću materiju.
Implikacije i budućnost istraživanja
Ovo otkriće predstavlja značajan korak prema rješavanju decenijske misterije. FRB-ovi djeluju kao "kosmički farovi" koji osvjetljavaju nevidljive niti kosmičke mreže koja povezuje galaksije. Potvrda ove teorije značila bi da naučnici konačno imaju metodu za direktnu detekciju i mapiranje te nedostajuće materije.
Iako je potrebno još mnogo istraživanja i prikupljanja podataka od više FRB-ova, ova nova metoda nudi snažnu nadu u rješavanju jedne od najvećih zagonetki astrofizike. Razumijevanje raspodjele materije u univerzumu je ključno za shvatanje kako su se galaksije formirale i kako se kosmos razvijao od Velikog praska do danas. FRB-ovi nas vode korak bliže potpunoj slici našeg univerzuma.