Vjerojatno i sami znate da brzinomjeri na automobilima nisu najprecizniji uređaji na svijetu.
Više je razloga za to, a jedan od važnijih je da se brzina vozila uglavnom mjeri brzinom okretanja točkova.
Gume su nerijetko različitih dimenzija, mijenjate ih, troše se i njihov dijametar nije uvijek isti.
Zbog toga proizvođači programiraju margine pogreške, ali one uvijek moraju biti takve da brzinomjer pokazuje višu vrijednost od one stvarne.
Na primjer, vozite 70 km/h, a brzinomjer pokazuje 75 km/h.
Nikada neće pokazivati 68 ili 65 km/h. Tako se proizvođači automobila štite od potencijalnih tužbi nakon nesreća, ali postoji i propis koji sve regulira.
Ujedinjeni narodi – ekonomska komisija za Evropu (UNECE) propisali su da brzinomjeri na testiranjima automobila maksimalno pokazuju 10% + 4 km/h veću brzinu od stvarne.
To konkretno znači da na testiranjima mogu pokazivati maksimalno 92 km/h, a automobil doista vozi 80 km/h.
Sve iznad 92 km/h nije dozvoljeno.
Nakon što je vozilo certificirano, u realnim cestovnim uvjetima primjenjuje se novo pravilo – 10% + 6 km/h za automobile, autobuse, kamione i druga teretna vozila te 10% + 8 km/h za motocikle i vozila na tri točka koja su brža od 50 km/h.
Jedno istraživanje bavilo se greškama na brzinomjerima automobila pa spomenimo primjer: uređaji na Daciji Duster dCi, Mazdi MX-5 2,0, BMW-u 330i M Sport, Škodi Kodiaq 2,0 TDI i Seat Aroni 1,0 TSI pokazivali su pri 80 km/h vrijednost od 83 km/h.