Završena je sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, započeta jučer, na čijem je dnevnom redu bio samo Prijedlog zakona o budžetu institucija BiH za ovu godinu, a čiji je predlagač Predsjedništvo BiH.
Rasprava o predloženom budžetu u iznosu od oko 1,5 milijardi KM nije ni obavljena, jer su se poslanici dva dana nadmudrivali oko toga da li uopšte treba održavati sjednicu o budžetu bez prisustva ovlaštenih predlagača, Predsjedništva BiH ili osoba koje su oni zadužili da obrazlože prijedlog, prije svega ministra finansija i trezora Srđana Amidžića i njegovog zamjenika Muhameda Hasanovića.
Nisu se pojavili ni predlagači, a ni Amidžić i Hasanović
Ni nakon što je Predstavnički dom jučer izglasao da neće raspravljati o budžetu dok se na sjednici ne pojave predlagači, ni danas se nije pojavio niko, ni iz Predsjedništva BiH, niti Amidžić ili Hasanović. Time je ponovo potvrđeno da je budžet postao taoc političkog nadmudrivanja,ali i blokada.
Podsjetimo, trakavica oko budžeta traje od aprila kada ga je usvojilo Vijeće ministara BiH, a potom je Predsjedništvo BiH tokom ljeta vraćalo dokument Ministarstvu finansija i trezora. Glavna sporna tačka bila je Amidžićeva ideja da se iz dobiti Centralne banke BiH plati, sada već isplaćeni, dug firmi "Viaduct", što Predsjedništvo BiH, opravdano, nije prihvatilo.
Predsjedništvo je potom zatražilo da se u budžet između ostalog uvrsti finansiranje sedam institucija kulture od značaja za BiH, pomoć BHRT-u te povećanje iznosa za Oružane snage BiH. Kada je Amidžić odbio da koriguje budžet u tom pravcu, Predsjedništvo je samo unijelo tražene stavke i tako korigovan prijedlog poslalo u Parlament BiH.
Međutim, 1. septembra Predstavnički dom PSBiH ocijenio je da budžet nije „analitički strukturiran“ i da je neprovodiv, posebno u dijelu koji se odnosi na povećanje plata vojnicima, policijskim službenicima i radnicima institucija s najnižim primanjima. Nakon sugestija i izjave da je budžet neprovodiv od zamjenika ministra finansija i trezora Muhameda Hasanovića (SDP), budžet je vraćen Predsjedništvu BiH na doradu.
Ipak, Predsjedništvo je ostalo pri svom tekstu budžeta i ponovo ga uputilo Vijeću ministara BiH, tražeći da se inkorporiraju zaključci članova kolektivnog šefa države Denisa Bećirovića i Željka Komšića, te da se takav budžet pošalje Parlamentu BiH.
Vijeće ministara, uz obrazloženje da su svoj posao završili u aprilu, odbilo je da se dalje bavi budžetom, pa je Predsjedništvo isti prijedlog ponovo poslalo u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku.
Ispaštaju službenici sa najnižim primanjima
Predstavnički dom je jučer glasao o tome hoće li uopšte raspravljati o budžetu bez prisustva predlagača. Iako su 22 poslanika bila za to da se rasprava održi, poslanici iz entiteta RS nisu podržali prijedlog, pa je sjednica prekinuta. Predsjedavajući Marinko Čavara dobio je zadatak da uputi novi poziv Predsjedništvu da danas pošalje svoje predstavnike. Ipak, ni danas se niko nije pojavio, ni članovi Predsjedništva, ni Amidžić, ni Hasanović.
Tako je dvodnevna sjednica okončana bez toga da se na njoj glasalo i o hitnoj proceduri za budžet i o samom budžetu.
Nova rasprava o budžetu uslijedit će na sjednici Predstavničkog doma zakazanoj za 15. oktobar.
Sada je jasno da je Predsjedništvo BiH, iako u budžetu nema ništa sporno u odnosu na Ustav, zakone i nalog visokog predstavnika o finansiranju institucija kulture, u parlamentarnu proceduru poslalo prijedlog koji nema potrebnu političku podršku I koji je više populistički dokument napravljen tek da se s njima 'maše' sa sigurne distance, jer niko iz Predsjedništva nije se pojavio da brani ovaj dokument pred Parlamentom BiH.
Ključno je pitanje zašto Predsjedništvo BiH, odnosno članovi Denis Bećirović i Željko Komšić koji su predložili budžet, uz protivljenje članice Predsjedništva BiH Željke Cvijanović nisu došli braniti ono što su predložili, ili što nisu poslali nekoga da u njihovo ime predstavi budžet kada je još jučer bilo jasno da ni Amidžić ni Hasanović ne žele obrazlagati budžet? Jer, izbjegavajući tu obavezu, oni sprečavaju raspravu o budžetu.
Zbog toga će ponovo ispaštati oni kojima je usvajanje budžeta ključno, službenici s najnižim primanjima, vojnici i policijski službenici državnih agencija koji već mjesecima čekaju da kroz usvojeni budžet dobiju povećanje plata, dok članovi Predsjedništva i parlamentarci ne trpe nikakve posljedice. Njihove plate od nekoliko hiljada maraka uredno se isplaćuju, dok zaposleni i građani čekaju politički dogovor.
Ova hronologija jasno pokazuje kako se ekonomske potrebe države i njenih građana potiskuju zbog političkih igara. Jer, pokazalo se još jednom da budžet, umjesto da bude instrument razvoja i stabilnosti, postaje oružje u borbi za stranačke interese, a cijenu tog zastoja plaćaju upravo oni koji državu održavaju u funkciji.
Nažalost, odgovornost za brojne zastoje zbog neusvojneog budžeta neće niko preuzeti, niti će nadležne neko na odgovornost pozvati.