Oružani sukobi izbili su između Kambodže i Tajlanda rano jutros. O sukobima su izvijestile vojske dvije zemlje, međutim obje su tvrdile da je prve metke napravila druga strana.
Obje strane iznose podatke o stradalima u ovim sukobima, ali postavlja se pitanje zbog čega su se zapravo sukobili Kambodža i Tajland. Inače, ove dvije zemlje se svrstavaju među 'najneprijateljskije' na svijetu.
Dvije susjedne zemlje u jugoistočnoj Aziji prije pet godina vjerovali su da njihovo prijateljstvo ne može biti narušeno, naveo je Time, ali su bilateralni odnosi narušeni u posljednjih nekoliko mjeseci.
Prvi ovogodišnji sukob izbio je 28. maja, kada je vođa kambodžanske vojske ubijen u sukobu između snaga ove dvije zemlje u području zvanom Smaragdni trokut, na zajedničkoj granici Tajlanda, Kambodže i Laosa.
To područje je i dalje sporno, jer Kambodža i Tajland polažu prava na njegove dijelove. Obje strane optužile su jedna drugu za agresiju. Kambodžansko ministarstvo odbrane tada je tvrdilo da je tajlandska vojska otvorila vatru na rov koji je bio baza kambodžanske vojske, što je dovelo do smrti vojnika.
'Primorani voditi rat'
Druga strana je navela da su njeni vojnici reagovali tek nakon što su kambodžanske snage počele koristiti oružje tokom nesporazuma u spornom području.
"Mrzimo rat, ali smo primorani voditi ga kada se suočavamo s vanjskom agresijom", rekao je bivši kambodžanski premijer Hun Sen.
Kao članice regionalnog bloka Asocijacije nacija jugoistočne Azije, od Kambodže i Tajlanda se očekuje da mirno riješe sporove, prema povelji ASEAN-a. Dok su obje zemlje u početku pojačale vojno prisustvo na svojim stranama granice, 8. juna su, čini se, pokušale deeskalirati slanjem svojih trupa nazad na vojne položaje koji su dogovoreni prošle godine. Paetongtarn je u saopštenju naveo da su se zemlje složile da "zajednički prilagode vojne snage na tačkama sukoba kako bi smanjile atmosferu konfrontacije".
Međutim, spor je eskalirao kroz kaznenu politiku "oko za oko", koja je naizgled osmišljena da umiri podsticanje nacionalističkih osjećaja na njihovim stranama granice.
Tajlandska vojska preuzela je kontrolu nad graničnim kontrolnim punktovima, a Bangkok je zaprijetio da će Kambodži isključiti struju i internet. Kambodža je odgovorila zabranom tajlandskih medija poput televizije i filmova, te prekidom prekograničnih internet veza s Tajlandom. Dana 17. juna, Kambodža je zabranila izvoz proizvoda iz Tajlanda u zemlju. Tajland je, u međuvremenu, zabranio Tajlanđanima prelazak granice radi rada u kockarnicama i drugim zabavnim mjestima u kambodžanskom Poipetu.
Dalje rasplamsavanje tenzija, kambodžanski premijer Hun Manet je 16. juna na Facebooku objavio da je Kambodža poslala službeno pismo Međunarodnom sudu pravde kako bi pomogla u pronalaženju rješenja za probleme razvoja granice. "Kambodža bira međunarodno pravo i mir", rekao je dan ranije.
Kakav je historijski kontekst?
Kambodža i Tajland dijele kopnenu granicu dugu 817 km, ali tu granicu su uglavnom mapirali francuski kolonizatori dok su okupirali Kambodžu od 1863. do 1953. godine. Karta iz 1907. godine zasnivala se na sporazumu o praćenju prirodne linije sliva između Tajlanda i Kambodže. Međutim, Tajland je kasnije osporio kartu zbog činjenice da je hram Preah Vihear iz 11. stoljeća smješten u planinama Dângrêk unutar kambodžanske teritorije.
Spor, kao i historijske razlike u kartografskim metodama, doveli su do područja oko granice na koja obje zemlje polažu pravo.
Bilo je pokušaja da se razjasne demarkacije. Kambodža je 1959. godine tužila Tajland Međunarodnom sudu pravde zbog spora oko hrama, a 1962. godine sud je presudio u korist Phnom Penha, rekavši da Preah Vihear spada na kambodžansku teritoriju. Tajland je to tada priznao, ali je tvrdio da su okolne granice i dalje sporne, što je dodatno zakompliciralo granice.
Tenzije su se rasplamsale 2008. godine kada je Kambodža tražila status svjetske baštine UNESCO-a za hram Preah Vihear. Nakon što je hram dobio priznanje u julu, u blizini graničnog područja izbili su vojni sukobi između kambodžanskih i tajlandskih trupa.
Ovi sukobi trajali su godinama, kulminirajući 2011. godine, nakon što je 36.000 ljudi raseljeno na vrhuncu sukoba u aprilu te godine. Otprilike u to vrijeme, Kambodža se ponovo obratila Međunarodnom sudu pravde kako bi protumačila svoju raniju presudu iz 1962. godine, a sud je potvrdio svoju prethodnu odluku dvije godine kasnije.
Šta bi se moglo desiti sljedeće?
Brzo rješavanje graničnog spora čini se malo vjerovatnim. Stvari komplikuje odnos između sadašnjih lidera dvije zemlje - i njihovih očeva. Paetongtarnov otac, bivši tajlandski premijer Thaksin Shinawatra, i otac kambodžanskog premijera Hun Maneta, Hun Sen, imaju javno prijateljstvo, a Hun Sen je čak pružio utočište Thaksinu u Kambodži i imenovao ga počasnim ekonomskim savjetnikom nakon što je Thaksin svrgnut u državnom udaru 2006. godine.
Odnos između njih dvojice izazvao je zabrinutost oko toga kako će se granični spor riješiti, posebno za Tajland.