Između ministarstava vanjskih poslova Crne Gore i Srbije razbuktao se pravi rat saopštenjima nakon što je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio da neće doći u Podgoricu na proslavu 20 godina od obnove nezavisnosti kojom se "slavi odcjepljenje od Srbije", poručivši da bi tim postupkom "pljunuo sebi u lice".
Na ovu izjavu oštro je reagovalo crnogorsko Ministarstvo vanjskih poslova, naglasivši da Vučić nastavlja s retorikom koja šteti dobrosusjedskim odnosima i međusobnom poštovanju. Podsjetili su ga da se Crna Gora nije "odcijepila" od Srbije, niti je ikada bila njen dio u smislu u kojem to on želi prikazati.
Odgovor Beograda i kontraudar iz Podgorice
"Crna Gora i Srbija bile su ravnopravne članice državne zajednice nastale nakon raspada bivše SFRJ, a obnovom svoje nezavisnosti Crna Gora je omogućila i Srbiji nastavak državno-pravnog kontinuiteta kao samostalne države", navodi se u saopštenju crnogorskog MVP-a, uz napomenu da se jubilej ne slavi protiv bilo koga, već u čast slobodne volje građana.
Ubrzo je stigao odgovor iz Ministarstva spoljnih poslova Srbije, gdje tvrde da Beograd neće ćutati pred pokušajima brisanja istorijske istine. Naveli su da Podgorica bez povoda napada srbijanskog predsjednika i zadaje udarac međudržavnim odnosima. Istakli su da je Vučić samo iskoristio pravo da iznese legitiman stav kako ne želi slaviti razdvajanje dvije bliske i bratske države.
Iz Podgorice su odmah uzvratili novim saopštenjem, poručivši da Crna Gora ne slavi bilo čiji poraz niti razdvajanje, već sopstvenu slobodu. Dodali su kako je afirmativno to što se srbijansko ministarstvo, pozivanjem na Vučićevo lično mišljenje, zapravo ograđuje od stavova sopstvenog predsjednika.
Velika proslava u Crnoj Gori
Crna Gora 21. maja slavi dvije decenije od obnove nezavisnosti. Vlada je organizovala niz svečanosti koje kulminiraju velikim prijemom premijera Milojka Spajića u Podgorici, dok će se dan kasnije održati koncert svjetske zvijezde Rickyja Martina.
Crna Gora je nezavisnost obnovila na referendumu 21. maja 2006. godine, kada je izlaznost bila 86,5 odsto. Obnovu samostalnosti podržalo je 55,5 odsto građana, što je bilo iznad praga od 55 odsto koji je dogovoren uz preporuku Evropske unije, dok je za ostanak u zajedničkoj državi glasalo 44,5 odsto birača.