U emisiji "Otvoreno" na Hrvatskoj radioteleviziji (HRT) sinoć je održana burna rasprava o deklaraciji Domovinskog pokreta (DP) kojom se poziva na uspostavljanje nove federalne jedinice u Bosni i Hercegovini, odnosno "trećeg entiteta".
U emisiji su gostovali glavni sekretar DP-a i državni sekretar u Ministarstvu demografije i useljeništva Hrvatske Mladen Barać, državni sekretar u Ministarstvu vanjskih i evropskih poslova iz HDZ-a Frano Matušić, zastupnik u Hrvatskom saboru Nino Raspudić i delegat u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH Haris Zahiragić.
Predstavnik DP-a Mladen Barać, čija je stranka i uputila ovu spornu deklaraciju, izjavio je da je poenta njihovog poteza sprečavanje petog puta preglasavanja Hrvata u BiH. On je naveo da otvaranje ove teme ne bi trebalo biti bauk, upoređujući to s izbornim listama za dijasporu i nacionalne manjine u Hrvatskoj.
Prema njegovim riječima, oni bi željeli vidjeti na terenu da ljudi na istim boravišnim mjestima glasaju preko dvije glasačke kutije, ocijenivši to kao sasvim legitimnu stvar i nacionalni interes. Barać je najavio da će za dvije sedmice iznijeti strateški dokument baziran na ovoj deklaraciji i predstaviti ga koalicionim partnerima iz HDZ-a u Vladi Hrvatske.
Predstavnik HDZ-a Frano Matušić nije pretjerano komentarisao samu deklaraciju DP-a, ali je istakao da Hrvatska ima jasnu poziciju prema izborima u BiH i zaštiti interesa hrvatskog naroda koji je, kako tvrdi, četiri puta preglasan.
Matušić je naveo da je to zloupotreba mehanizma glasanja za člana Predsjedništva BiH jer Hrvati nisu glasali za Željka Komšića, dodajući da težina ispravke tih nepravilnosti leži na tri konstitutivna naroda, prije svega na Bošnjacima i Hrvatima u Federaciji koji se trebaju dogovoriti.
Podsjetio je da je dogovor o Izbornom zakonu bio blizu tokom pregovora u Neumu u januaru 2022. godine, ali da se dogovoreno nije implementiralo, ponovivši tvrdnju da je Komšić potpuno nelegitiman.
DP bez direktnog odgovora o Herceg-Bosni, Zahiragić uzvratio
Na direktno pitanje voditelja o dijelu deklaracije u kojem se spominje takozvana Herceg-Bosna, Barać nije imao direktan odgovor, navodeći da je bilo koji teritorijalni oblik stvar dogovora naroda u BiH tek kada te politike budu zagovarali autentični predstavnici hrvatske politike. Dodao je da bi bili najsrećniji da se dogovor postigne unutar BiH, ali da se sve vrijeme ide u krug, te da je aktuelna američka administracija otvorila prostor za ovakve ideje.
Delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH Haris Zahiragić (SDA) direktno je odgovorio na pozive DP-a za uspostavljanje Herceg-Bosne.
"Da vam nešto kažem ovdje, usred Zagreba i u lice, krajnje dobronamjerno - Herceg-Bosna nikada neće biti napravljena, ni u Federaciji ni u BiH. To trebate znati. Kada prijetite, trebate znati čime prijetite. Ja vas upozoravam, BiH i bosanskohercegovačko društvo je dovoljno istraumatizirano '90-ih da takve pojave, posebno kad dolaze iz susjednih država, nisu dobrodošle u BiH. Imao sam potrebu da vam to kažem", poručio je Zahiragić u emisiji.
Naveo je da su Bošnjaci dobronamjeran i dobar narod, ali u isto vrijeme ponosan i dostojanstven. Zamolio je da se iz pozicije moći unutar EU i NATO-a ne upućuju pritisci i prijetnje, naglasivši da su dvije države upućene jedna na drugu i da imaju dugu zajedničku istoriju dobrih odnosa, uz izuzetak perioda 1993. i 1994. godine. Istakao je da je ružno kada se Hrvatska upliće u unutrašnje stvari BiH i da podastrijeta argumentacija ne stoji.
Zahiragić je napomenuo da SDA nikada nije imala kandidata za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda i da su Komšića izabrali ljevičari. Objasnio je da Ustav BiH propisuje biranje dva člana u Federaciji i jednog u Republici Srpskoj, upitavši šta je s pravima Srba, Roma ili Jevreja u Federaciji ukoliko se uvedu dvije kutije koje predlaže DP.
Posebno je naglasio da je status Hrvata u BiH i više nego dobar unutar ustavne strukture, navodeći statistiku prema kojoj u Vijeću ministara predsjedavajuća i tri ministra dolaze iz reda hrvatskog naroda ispred HDZ-a, uprkos tome što imaju četiri od 42 zastupnika u Predstavničkom domu. Dodao je da su predsjednica Federacije i predsjednici oba doma Parlamenta FBiH trenutno Hrvati iz HDZ-a, iako Bošnjaka u Federaciji živi 80 posto, zaključivši da Bošnjaci, uprkos brojnosti, participiraju u vlasti sa svega 33 posto na nivou države i 50 posto na nivou Federacije.
Rasprava o legitimnosti i izbornom sistemu
Saborski zastupnik Nino Raspudić citirao je Ustav BiH u kontekstu pokretanja pitanja vitalnog nacionalnog interesa pred delegatima u Klubu Hrvata Doma naroda FBiH, ustvrdivši da član Predsjedništva nije samo pripadnik tog naroda nego ga mora i predstavljati, te da Željko Komšić ne predstavlja Hrvate.
Nakon što je Zahiragić ukazao na to da se delegati u Dom naroda FBiH biraju iz kantonalnih skupština gdje pravo glasa imaju svi građani, Raspudić je odgovorio da je ta situacija nastala zbog intervencija ranijih visokih predstavnika, poručivši Zahiragiću da on zastupa "25 posto BiH", a ne cijelu državu.
Na Zahiragićeve statistike o zastupljenosti, Raspudić je odgovorio da Hrvati imaju ta mjesta zbog manjka dogovora među Bošnjacima, dodajući da Bošnjaci u svakom trenutku mogu izabrati sve hrvatske političke predstavnike. Prema njegovim riječima, strah od preglasavanja oduzima Hrvatima pravo na pluralizam i homogenizuje ih oko HDZ-a BiH kao loše opcije, čime se nanosi dupla šteta, dok je međunarodna zajednica ključni faktor.
U ostatku emisije fokus je ostao na statusu Željka Komšića. Dok je Zahiragić ponovio da je Komšić legalan i legitiman, HDZ-ov Matušić je naglasio da su ga izabrali Bošnjaci i da u sredinama u kojima su Hrvati većina Komšić nije dobio gotovo nimalo glasova, već je pobijedio tamo gdje Hrvati ne žive.
U završnici se raspravljalo o reformi Izbornog zakona kao ključnom prioritetu za članstvo BiH u Evropskoj uniji, što su sagovornici potvrdili, ali uz potpuno oprečne interpretacije o načinu na koji bi se ta reforma trebala sprovesti.