Informacija da je potpisan ugovor između Muhameda Sušića, sina velikog bh. pisca Derviša Sušića, i direktora "Buybooka" Damira Uzunovića o objavljenu kapitalnih djela – romana "Tale" i polemičke knjige "Parergon" – koja su posljednji put objavljena u Sarajevu 1980. godine, izazvala je oduševljenje kod ljubitelja dobre pisane riječi.
Dva djela u jednoj knjizi
Ova dva djela bit će objavljena u jednoj knjizi, u ediciji Sandook koju uređuje Selvedin Avdić i uz pogovor Tarika Haverića", objavili su iz "Buybooka".
"Da budemo precizniji, radi se konkretno o potpisivanju ugovora za dva djela: roman "Tale" i publicističko djelo "Parergon", nastalo kao dodatak ili kao „Bilješke uz roman o Talu“, kako to autor naglašava na unutrašnjoj naslovnici.
Oba ova djela su izašla odvojeno u izdanju Oslobođenja, prvi i zadnji put 1980. godine.
U izdanju "Buybooka", oba djela pojaviti će se ovih dana u jednoj knjizi, jednom tomu jer tako nekako i pripadaju jedno drugom, a što je također i želja autorove porodice.
Postojali su razlozi zašto porodica Derviša Sušića, u svojstvu nasljednika autorskih prava, nije željela da se ta dva kapitalna djela bosanskohercegovačke književnosti, a kapitalna su prije svega i za ukupan rad ovog velikana među piscima, pojave zajedno sa reizdanjima njegovih drugih djela, a za šta su prava na objavljivanje bila slobodna i koja su se, s vremena na vrijeme pojavljivala na tržištu u edicijama različitih izdavača", kaže Uzunović za Raport.
Dakle, jasno je, ističe on, da se radi o jednom izdavačkom eksluzivitetu, jednom prvorazrednom događaju koji je bez sumnje i kulturni događaj, u javnosti, među čitateljstvom gdje i dalje cirkuliraju različite interpretacije Sušićevih djela, pogotovo kada su u pitanju ova dva, mogla bi se reći stigmatizirana djela velikog bosanskohercegovačkog pisca Derviša Sušića.
"A možda je porodica čekala ovaj trenutak, kada se u ovoj godini, 3. juna, godine obilježava 100. godišnjica od rođenja Derviša Sušića", dodaje Uzunović.
"Tekst je ostao isti, ali ne i kontekst"
Govoreći o značaju dejla ovog velikog bh. pisca Uzunović ističe:
"Ko je imao priliku da ga čita, bolje reći da ga pročita, mislim da neće pogriješiti ako kaže da je on, pored Andrića i Selimovića, onaj treći reper, treća tačka među kojima se lako mogu povući linije neraskidivog bosanskohercegovačkog trougla koji je vršio i vrši presudan uticaj na sve književnosti nastale na jezicima štokavskog govornog područja, kako god da te jezike nazivamo."
Djelo Derviša Sušića, nije izgubilo ništa od strasti pisanja iz vremena kada je nastajalo, njegova svježina je neprestana, a u vremenu od tada do danas kao da se ništa nije promijenilo.
"Međutim, kako to kaže autor pogovora ovom izdanju, Tarik Haverić: 'Tekst je ostao isti, ali ne i kontekst.'
Ta promjena donijet će naravno različite dinamike i mogućnosti drugačijih čitanja pomenutih djela, što će, siguran sam, nanovo uzburkati ovdašnju javnost.
Malo ko nas je poznavao tako suštinski i temeljito kao Derviš Sušić", zaključuje Uzunović.