Ako vam čaj od čuvarkuće zvuči kao starinski narodni lijek, možda će vas iznenaditi da se za jednu šolju koristi svega 10 grama svježih listova, uz jedan važan korak u pripremi.
Čuvarkuća (Sempervivum tectorum) je sukulentna biljka koja raste u mnogim dvorištima i saksijama, a u narodnoj medicini se već dugo koristi kao pomoćno sredstvo kod različitih tegoba. Važno je napomenuti da njena upotreba nije zamjena za medicinsko liječenje niti postoje čvrsti klinički dokazi da liječi navedena stanja.
Zašto je čuvarkuća cijenjena?
Listovi čuvarkuće sadrže vitamine A i C, organske kiseline, tanine, biljne sluzi i različite biljne spojeve, uključujući polifenole i flavonoide koji imaju antioksidativna svojstva.
U narodnoj medicini koristi se kao pomoć kod:
- manjih upala kože,
- blažih tegoba mokraćnih puteva,
- opekotina i manjih rana,
- hemoroida.
Također se tradicionalno spominje kao pomoćno sredstvo kod ženskih tegoba poput mioma, cista i obilnih menstruacija, ali za takvu primjenu nema dovoljno kvalitetnih naučnih dokaza, pa se preporučuje konsultacija s ljekarom.
Šta kaže nauka?
Istraživanja objavljena u stručnim časopisima pokazala su da čuvarkuća sadrži brojne fenolne spojeve i flavonoide koji mogu imati antioksidativna i antiseptička svojstva.
Međutim, dosadašnja istraživanja ne potvrđuju da čaj od čuvarkuće liječi miome, ciste ili druge ozbiljne bolesti, zbog čega se može koristiti samo kao pomoćno sredstvo, uz savjet zdravstvenog stručnjaka.
Kako se priprema čaj?
Za pripremu je potrebno 10 grama svježih listova čuvarkuće i 250 ml vode.
Listove odmah stavite u vodu, prokuhajte oko 15 minuta, zatim sklonite s vatre, poklopite i ostavite da odstoji do pet minuta. Nakon toga procijedite i ostavite da se ohladi.
Prema narodnim receptima, pije se jedna šolja ujutro na prazan stomak, a tokom dana po jedna kašika u određenim razmacima.
Ako imate hronične bolesti, trudni ste, dojite ili koristite terapiju lijekovima, prije upotrebe čaja obavezno se posavjetujte s ljekarom.