Cilj Europske unije je smanjiti potrošnju plina za 15% zbog smanjenja isporuke iz Rusije. Ali već i prije planova Brisela su mnoge članice poduzele mjere za štednju energije.
Nijemci koji se brinu kako će se grijati ove zime su nedavno dobili savjet iz Grčke. Tamošnji ministar turizma im je smrtno ozbiljno predložio njemačkim penzionerima neka zimu provedu na odmoru na Kreti. Ili još bolje: neka tamo presele. Ima sunca, tamo je plaža - a da grčku kuhinju, retsinu i ouzo ne spominjemo. Sve to je bolje nego plaćati račune za grijanje hladne zime u Njemačkoj, piše DW.
Jer dok se proteklih godina Njemačka trudila proširiti svoju mrežu plinoopskrbe - ne samo jer je to onda bilo jeftinije nego i ekološki održivije, Grčka je tu ostala u nekim davnim vremenima. Epilog te zaštite okoliša jest da će Grčkoj biti mnogo lakše smanjiti svoju potrošnju plina za 15% nego Njemačka jer je samo na jedan jedini otok u Grčkoj - a Eubeja praktično dodiruje kopno - uopće doveden plin. Grci se inače griju na lož-ulje ili na struju, makar će se u skoro svakoj kući naći i peć na kruta goriva ako stvarno zahladi. O dimu i ugljičnom dioksidu se tu ne razmišlja previše.
Bojite se zime u Njemačkoj? Preselite u Grčku! Doduše i tamo zna biti vraški hladno i vlažno, ali plina - nikad nisu niti imali.
Španski ukapljeni plin
Grčka, baš kao i Portugal ili Španija su se isprva protivili mjerama štednje Evropske unije. Španska ministrica energetike Teresa Ribera je zajedljivo primijetila kako njena zemlja "nasuprot mnogim drugim članicama, kod energije nije živjela iznad svojih mogućnosti". Dakle troši koliko mora, a ne kao na primjer Njemačka koja uvelike ovisi o plinu iz Rusije.
Španija je u proteklim godinama doista uložila mnogo u svoju energetsku infrastrukturu, posebno kad je riječ o prihvatu ukapljenog plina. Najveće postrojenje Evrope za obradu ukapljenog plina je u Barceloni, a trećina svih LNG terminala su u toj zemlji. To znači da Špancima plin dolazi iz SAD i iz drugih zemalja koje nude ukapljeni plin, a Ribera je najavila kako će, "ako bude potrebno" Španija smanjiti svoju potrošnju plina za sedam do osam posto.
"Opća mobilizacija" u Francuskoj
I Francuska ima četiri terminala za prihvat ukapljenog plina, a od lipnja više ne prima plin iz Rusije plinovodima - makar se uspela do najvećeg uvoznika ruskog ukapljenog plina na svijetu. Najveći energetski koncerni u Francuskoj su tamošnje stanovništvo još prije mjesec dana pozvali na štednju, a Francuska je proglasila - ne još "crveno", ali "narančasto" stanje energetske uzbune.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je na sam državni praznik 14. jula objavio kako nacionalni plan štednje energije znači "opću mobilizaciju" u opskrbi. Pariz svakako želi što veću raznolikost izvora energije, što prije proširiti kapacitete obnovljivih izvora, a treba napuniti i spremišta za nadolazeću zimu. Građani se pozivaju na štednju: perilica posuđa ne mora raditi dva, nego samo jedan put na dan, a treba i gasiti svjetla u stanu.
Italija na "plus, minus…" 27 stepeni
Italija je do rata u Ukrajini čak 48% svog plina dobivala iz Rusije tako da sad poseže za svim rezervama. Slično kao i Njemačka, tako je i Italija odlučila produžiti rad svojih sedam termoelektrana na ugljen, makar su neke čak već prekinule rad ili radile tek djelićem kapaciteta.
Od 1. maja je Italija proglasila i mjere štednje energije u javnim prostorima: globe su paprene - do 3000 eura, a klima uređaji smiju hladiti prostor na najmanje 27 stepeni "plus ili minus 2 stepena". Po zimi pak grijanje smije biti namješteno na najviše 19 stepeni. I tu su moguće tolerancije, a nije previše jasno niti ko će to provjeravati.
Belgija "izolira Putina"
Belgija je još u martu smanjila PDV sa 21 na 6% na izolacijski materijal i građevinske usluge toplinskog saniranja kuća i stanova. Porez je smanjen i na solarne panele, solarne grijače vode i toplinske pumpe. Vlada poručuje građanima: "Izolirajte svoje stanove, izolirajte Putina".
Belgija je samo 6% svog plina dobivala iz Rusije, a u luci Zeebrugge je golemi LNG terminal. Usprkos tome je Belgija odlučila produžiti rad svoje obje atomske elektrane, Tihange 3 i Doel 4. One su trebale prekinuti rad 2025., ali po novim planovima njihov kraj bi trebao doći tek 2035.
Povratak uglja
Koliko god da se proteklih godina ugalj smatrao golemim i neoprostivim uzročnikom klimatskih promjena, sad sve lijepe namjere o prestanku korištenja lete u ladice: i Nizozemska je svoje termoelektrane na ugalj prije rata u Ukrajini smanjila na trećinu njihovih kapaciteta, sad opet rade "punom parom" i tako će ostati sve do 2024.
U Austriji se jedna termoelektrana sad čak prepravlja za rad na ugalj, a druge termoelektrane koje su radile na plin će vjerojatno biti prerađene da rade na naftu.
Snalaženje jugoistoka Evrope
Hrvatska je sad ponosna što je ustrajala u gradnji terminala ukapljenog plina na Omišlju, makar je to prije rata u Ukrajini bilo na najboljem putu postati propala investicija. Sad pak čak proširuje njegove kapacitete, a od tamo plin stiže i u Sloveniju.
Bugarska pak hitno traži nalazišta nafte i plina u Crnom moru, a i Rumunija je pred parlament donijela zakon po kojem će biti manje gnjavaže i više dobiti od eksploatacije plina u podmorju pred tom zemljom.
A dok su Europljani svjesni ozbiljnosti situacije, britanski opskrbljivač energentima SSE (bivši Scottish and Southern Energy plc) je mušterijama poslao elektroničko pismo sa "veselim" savjetima štedjeti energiju: možda da malo skaču po stanu, pojesti vruću kašu, malo se grliti s kućnim ljubimcem ili članom porodice, takmičenje s mališanima sa hula-hopom, a i konzumacija đumbira su "jednostavne i ekonomične metode da bude toplo i u zimi".
Uslijedio je pravi "shit-storm" ogorčenih mušterija u zemlji gdje će, kako je procjena humanitarnih organizacija, možda oko šest milijuna domaćinstava ove zime morati odlučiti, hoće li upaliti grijanje ili kupiti nešto za objed. SSE je brzo shvatila grešku i javno se ispričala: taj mail je bio "sramotan", uključujući i savjet kako je čovjeku brzo toplo kad sprema i čisti stan. To možda može biti čak i točno, ali sad nije vrijeme za takve šale.
