Ekonomija

Centralne banke agresivno podižu kamate, berze pale: ‘Moguća je recesija’

Na svjetskim berzama cijene dionica oštro su pale i prošle sedmice, druge zaredom, jer se ulagači povlače iz rizičnih investicija, s obzirom na to da centralne banke u svijetu agresivno podižu kamatne stope kako bi suzbile inflaciju, što će usporiti rast svjetske privrede.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošle sedmice pao 4 posto, na 29.590 bodova, dok je S&P 500 potonuo 4.8 posto, na 3693 boda, a Nasdaq indeks 5 posto, na 10.867 bodova. Zbog toga su S&P i Nasdaq indeks zaronili u područje medvjeda, 20 posto ispod svog rekordnnog nivoa, dok je Dow to zamalo izbjegnuo.

Tržište je pod snažnim pritiskom od srijede, kada su čelnici američke centralne banke povećali kamatne stope za agresivnih 0.75 postotnih bodova, treću sjednicu u nizu, u raspon od 3 do 3.25 posto, što je njihov najviši nivo od 2008. godine.

To se, doduše, očekivalo, no nije se očekivalo da će kamate i idućih mjeseci nastaviti brzo rasti. Prema procjenama čelnika Feda, do kraja ove godine kamate bi mogle biti povećane na 4.4 posto, a do kraja iduće godine na 4.6 posto. To znači da će do kraja ove godine Fed povećati kamate za još 1.25 postotnih bodova, a u idućoj godini za 0.25 bodova.

Takvo brzo podizanje kamata, započeto u martu ove godine, predstavlja najagresivnije povećanje cijene novca od 1990. godine, od kada je Fed kao osnovni alat monetarne politike počeo koristiti kamatu na prekonoćne kredite. Zbog toga su splasnule nade ulagača da će Fed iduće godine početi smanjivati kamate. To će, čini se, uslijediti tek 2024. godine, piše Index.

"Bilo je nekih optimista koji su govorili kako je inflacija pod kontrolom, no Fed im je praktički poručio da sjednu i zašute. Centralna banka nastoji ubiti inflaciju dok je tržište rada još snažno", kaže David Russell, analitičar u kompaniji TradeStation Group.

Čelnici Feda odlučni su, poručili su, suzbiti inflaciju s najviših nivoau više od 40 godina.

No, Fedovi agresivni planovi za suzbijanje inflacije na ciljanih 2 posto potrajat će godinama, usporiti rast privrede i povećati nezaposlenost, pokazuju projekcije Feda. Tako je Fed smanjio procjenu rasta u ovoj godini na samo 0.2 posto, dok je dosad procjenjivao da će privreda porasti 1.7 posto. Iduće bi godine bruto domaći proizvod mogao porasti za 1.2 posto.

No, ulagači se plaše da će agresivno povećanje kamata gurnuti privredu u dublju recesiju. Tehnički je američka privreda već uronilo u recesiju, s obzirom na to da je u posljednja dva tromjesečja palo na kvartalnom niovu, no zasad je ta recesija plitka.

Predsjednik Feda Jerome Powell u srijedu je otvoreno priznao: "Niko ne zna hoće li ovaj proces voditi u recesiju i, ako bude tako, koliko će ozbiljna recesija biti." Što se, pak, inflacije tiče, čelnici Feda procjenjuju da bi ciljani nivo inflacije od 2 posto mogao biti postignut tek 2025. godine.

"Ako se povišena inflacija zadrži i ako Powell nastavi paljbu iz svih oružja, kako je najavio, mislim da ćemo uroniti u recesiju. A to će znatno smanjiti zarade kompanija", kaže Mike Mullaney, direktor u kompaniji Boston Partners.

Osim američke, i većina ostalih najvećih centralnih banaka u svijetu povećava kamate kako bi suzbile inflaciju. To su prošle sedmice, među ostalim, učinile britanska, švicarska, švedska i norveška središnja banka.

Britanske monetarne vlasti povećale su kamate za 0.50 postotnih bodova već sedmu sjednicu zaredom i poručile da je privreda već vjerovatno u recesiji.

Kako se kamate povećavaju, a rast privrede usporava, ulagači se povlače iz rizičnijih investicija širom svijeta, pa je MSCI indeks svih najvećih svjetskih tržišta prošle sedmice potonuo više od 3 posto i zaronio na najniži nivo u dvije godine.

"Nakon 10 godina nenormalno niskih kamatnih stopa, investitori sada moraju dokučiti kako pozicionirati svoje portfelje. Bit će potrebno neko vrijeme da se prilagode 'novom normalnom'", kaže Carol Schleif, direktorica u tvrtki BMO.

I na evropskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 3 posto, na 7018 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 3.6 posto, na 12.284 boda, a pariški CAC 4.8 posto, na 5783 boda. Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks pao 1.5 posto, na 27.153 boda.