Odluka o izboru novog visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini odgođena je, najvjerovatnije, do kraja juna, a nakon što na sjednici Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira (PIC), održanoj u Sarajevu prošle sedmice nije postignut dogovor o nasljedniku Christiana Schmidta.
Među članicama PIC-a izdvojila su se dva kandidata za ovu funkciju – italijanski diplomata Antonio Zanardi Landi i francuski diplomata Rene Troccaz. Landijevu kandidaturu podržale su Italija i Sjedinjene Američke Države, dok su iza Troccaza stale Francuska, Njemačka i Velika Britanija.
Pozicija Francuske, Njemačke i Velike Britanije
'Evropska neodlučnost i odustajanje PIC-a od vlastite dužnosti prema BiH prisiljavaju Sjedinjene Američke Države da preispitaju svoju ulogu u trenutnom međunarodnom prisustvu u Bosni i Hercegovini' bila je oštra poruka Ambasade SAD u BiH nakon što nije postignut dogovor.
Viši analitičar Evropske inicijative za stabilnost (ESI) Adnan Ćerimagić za Raport kaže da je očigledno da Sjedinjene Američke Države, kada je u pitanju međunarodna politika u Bosni i Hercegovini u posljednjih godinu imaju vodeću ulogu odnosno da smatraju da su zahvaljući Trumpovoj administraciji, posljedice drugostepene presude protiv lidera SNSD-a Milorada Dodika završile na način da je Dodik prihvatio presudu, da je napustio poziciju predsjednika RS i da su održani novi izbori.
'Sada, s obzirom na šire interese koje su u međuvremenu pronašli u BiH u smislu energetskih i ekonomskih investicija, smatraju da imaju vodeću ulogu i da shodno tome članice Evropske unije i EU trebaju pratiti njihovu politiku i viziju međunarodnog involviranja u BiH. U tom smislu odluka da se izvrši pritisak na visokog predstavnika Christiana Schmidta prije svega da podnese ostavku i interes da se što prije dođe do novog visokog predstavnika u tom smislu me ne iznenađuje, kao ni reakcije kada su bili suočeni da izvrše dodatni pritisak na EU partnere da prihvate njihov put i viziju za dalji angažman za BIH', kaže Ćerimagić.
Prema njegovim riječima često se govorilo sukobu ili razmimoilaženju između Evrope i SAD po pitanju izbora novog visokog predstavnika i generalno ulozi međunarodne zajednice u BiH.
'Međutim, to nije tačno jer se radi o tome da imamo najmanje dva evropska kandidata za novog visokog predstavnika. Ne bih čak govorio ni o dvije različite vizije budućeg angažmana. Stvar je u tome da Italija ima svog kandidata kojeg SAD na najvišem političkom nivou, sekretar SAD Marco Rubio, žele vidjeti kao novog visokog predstavnika u BiH. S druge strane su, očigledno, skeptične evropske zemlje koje imaju alternativnog kandidata. Šta slijedi dalje mora se gledati u širem okviru, ne radi se o odluci koja će se moći donijeti na nižim nivoima kao što je do sada često bio slučaj kada je u pitanju bio izbor visokog predstavnika, već zbog činjenice da je sekretar Rubio na najvišem nivou javno podržao italijanskog kandidata. Mislim da će se na evropskoj strani odluka također morati donijeti da najvišim političkim nivoima, vjerovatno uz konsultacije sa SAD i drugim partnerima u PIC-u. Pozicija Francuske, Njemačke i Velike Britanije neće se isključivo gledati kroz odnos prema BiH, prema poziciji visokog predstavnika nego će odražavati njihove šire odnose', kaže Ćerimagić.
Napominje kako smo u posljednjih nekoliko sedmica svjedoci činjenice da se Italija u sve više područja svrstava na stranu SAD, pogotovo se to vidi na primjeru stavova o Ukrajini. Prema riječima našeg sagovornika, teško je odrediti kako će se završiti ovaj proces.
'Jasno mi je da je u SAD donesena odluka, o tome će se morati razgovarati na evropskoj strani, gdje i na koji način postaviti izbor visokog predstavnika', dodao je Ćerimagić.
Oštru poruku Ambasade SAD u BiH nakon propalog sastanka u PIC-u vidi kao taktičku prijetnju.
'S obzirom na ponašanje Trumpove administracije posljednih godinu i po, ne može se isključiti jedna takva odluka. Prijetili su vojnim napuštanjem evropskog kontinenta, prijetili invazijom na Grenland. Neke stvari su ispunjavali i ništa se ne treba isključiti. S obzirom na pozadinu razgovora na PIC-u i na koji način bi SAD mogao pritisnuti partnere da prate korake, način na koji je ta izjava sastavljena ima za cilj da animira i prepadne one u BiH koje je strah odlaska SAD iz BiH ili promjene uloge. Da ih alarmira da izvrše pritisak na evropske partnere da ustvari treba da prate SAD u namjerama, navodi Ćerimagić.
Pogrešne pretpostavke
Sve se glasnije govori o transformaciji OHR-a, a mnogi strahuju da bi eventualnim izlaskom SAD iz PIC-a uloga OHR-a postala slaba.
'OHR je svakako već oslabljen i samom činjenicom šta se sve dešavalo od 2021. godine i pokušaj oživljavanja bonskih ovlasti i nekorištenja. Odlazak SAD iz BiH i iz PIC-a bi imao dodatno slabljenje OHR-a, ali bez obzira kako se završilo, mislim da svjedočimo jednoj transformaciji i slabljenju OHR-a. Neki žele aktivniju ulogu OHR-a, a drugi vide slabljenje kao potvrdu odnosno mogućnost za guranje svoje destruktivnije politike. Smatram da je OHR u prvih deset godina imao pozitivnu ulogu, u posljednih 20-tak godina je došlo do transformacije OHR-a i međunarodne zajednice. Jako puno onoga što domaći akteri pripisuju kao važnosti OHR-a više ne stoje. Zbog toga ta rasprava o budućnosti OHR-a je puna pogrešnih pretpostavki i zaključaka', zaključio je Ćerimagić za Raport.