Černobilova zaštitna kupola, koja pokriva mjesto najteže nuklearne katastrofe u historiji, više ne može spriječiti istjecanje radioaktivne prašine nakon ruskog napada dronom, saopćila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).
UN-ovi inspektori otkrili su da je „primarna sigurnosna funkcija skloništa, uključujući sposobnost zadržavanja radijacije”, izgubljena nakon što je kamikaza dron u februaru pogodio krov masivne konstrukcije. Napad je tada izazvao požar i ozbiljna oštećenja, iako je Kremlj negirao da je napad uopće izvršen.
Ukrajina je odmah nakon incidenta tvrdila da se nivo radijacije nije povećao, ali nova inspekcija IAEA-e otkriva zabrinjavajuće detalje: radioaktivna prašina sada bi mogla curiti iz oštećene strukture.
Gubitak ključnih funkcija najvećeg zaštitnog nuklearnog skloništa na svijetu
Černobilov čelični omotač težak 25.000 tona – tzv. Novi siguran konfinement (NSC) – postavljen je 2016. nakon ogromnog međunarodnog projekta, s ciljem da zaustavi oslobađanje ostataka radijacije iz reaktora broj 4, koji je eksplodirao 1986. godine. Konstrukcija je dvostruko teža od Ajfelovog tornja i smatra se jednim od najkompleksnijih inžinjerskih poduhvata 21. stoljeća.
Sada, nakon napada ruskog Shahed-stil drona, struktura je izgubila sposobnost zadržavanja radijacije, iako temeljne noseće grede i monitoring sistemi nisu trajno oštećeni.
Direktor IAEA-e Rafael Grossi saopćio je da su urađene samo „ograničene privremene popravke“, ali da je „pravovremena i sveobuhvatna obnova od ključne važnosti“ kako bi se spriječila daljnja degradacija omotača.
Obnova zakazana za 2026, a potpuna sanacija tek nakon rata
IAEA navodi da će se kritični popravci obaviti tokom 2026. godine, dok će potpuna rekonstrukcija biti moguća tek nakon završetka rata. Inspektori upozoravaju da se sigurnosna situacija pogoršava i da je potrebna hitna intervencija.
Posjeta inspektora Černobilu bila je dio šire misije procjene električnih podstanica koje napajaju preostale tri ukrajinske nuklearne elektrane pod kontrolom Kijeva.
Nuklearne elektrane pod ogromnim pritiskom tokom rata
Od početka ruske invazije, više je puta upozoravano da bombardovanje ili prekid napajanja može izazvati novu nuklearnu katastrofu. Najveća zabrinutost odnosi se na okupiranu nuklearnu elektranu Zaporižja, najveću u Evropi, koja je u septembru mjesec dana radila samo na rezervnim dizel-generatorima nakon što je isključena iz ukrajinske mreže.
Američki izaslanik za Ukrajinu, Keith Kellogg, izjavio je da je status Zaporižja – uz budućnost Donbasa – jedan od ključnih neriješenih elemenata američko-ruskog mirovnog plana.