Naučnici s Univerziteta Pennsylvania (Penn State) otkrili su da je ChatGPT u pojedinim slučajevima davao tačnije odgovore kada su mu korisnici upućivali grube i direktne zahtjeve, u poređenju s pristojno formulisanim pitanjima.
U okviru studije analizirano je više od 250 različitih upita, čiji je ton varirao od izrazito ljubaznog do otvoreno nepristojnog. Rezultati su bili iznenađujući.
Najgrublji zahtjevi dali su tačnost odgovora od oko 84,8%.
Kod najljubaznijih formulacija tačnost je bila za približno četiri procentna poena niža.
Istraživači navode da oštriji ton često dovodi do kraćih i preciznijih instrukcija, što modelu pomaže da se bolje fokusira na sam zadatak bez „suvišne buke“ koju ljubazne fraze mogu unijeti u upit.
Iako podaci sugerišu da grubost „pali“, autori studije ističu da to ne znači da bismo trebali namjerno biti nepristojni prema AI sistemima. Naprotiv, upozoravaju na ozbiljne društvene posljedice.
Normalizacija grubosti u interakciji s AI-jem mogla bi se nesvjesno prenijeti na komunikaciju među ljudima. Takvo ponašanje može negativno uticati na razvoj budućih AI sistema i njihovu ulogu u obrazovanju i svakodnevnom životu.