Chicago, američki velegrad poznat po neboderima, jakom vjetru i jazzu, krije i jednu mnogo dublju priču koja je obilježila cijeli svijet. Upravo se ovaj grad smatra kolijevkom Međunarodnog praznika rada, a 1. maj se obilježava u znak sjećanja na događaje koji su se ovdje odigrali prije više od 130 godina.
Krvavi put do osmosatnog radnog dana
Tokom 19. stoljeća radni uslovi bili su izuzetno teški. Radilo se i do 18 sati dnevno za niske plate, a dječiji rad bio je uobičajen. Nezadovoljstvo je kulminiralo 1. maja 1886. godine, kada je oko 40.000 radnika izašlo na ulice Chicaga tražeći osmosatno radno vrijeme.
Protesti su trajali danima, a 3. maja policija je intervenirala ispred fabrike McCormick, gdje je otvorena vatra na radnike. Poginulo je više ljudi, što je dodatno podiglo tenzije.
Dan kasnije, 4. maja, održan je mirni skup na trgu Haymarket. Okupljanje je u početku bilo mirno, ali nakon dolaska policije i nepoznate eksplozije bombe, izbilo je nasilje u kojem su poginuli policajci i civili. Do danas nije utvrđeno ko je bacio bombu.
Suđenje koje je šokiralo svijet
Nakon događaja uslijedila je masovna represija. Uhapšeno je osam radničkih aktivista, iako nije postojao dokaz da su direktno povezani s bombom. Suđenje je ocijenjeno kao nepravedno i politički motivisano.
Sedmorica su osuđena na smrt, a četvorica su pogubljena 1887. godine. Kasnije je jedan guverner Illinoisa priznao da je proces bio nepravedan.
Zbog tih događaja, Druga internacionala je 1889. godine proglasila 1. maj Međunarodnim praznikom rada.
Grad podijeljen spomenicima
Događaji iz Haymarketa i danas dijele Chicago. Podignuta su dva spomenika, jedan policiji, drugi radnicima, koji predstavljaju potpuno različite poglede na istu historiju.
Kasnije je policijski spomenik premješten nakon što je bio meta napada, dok danas postoji i moderan spomenik koji prikazuje haotičnu scenu i ostavlja posjetiocima da sami donesu zaključak.
Tajni svijet ispod grada
Ispod Chicaga nalazi se mreža podzemnih tunela poznata kao “Pedway”, duga oko osam kilometara, koja povezuje više od 40 gradskih blokova.
Još dublje su nekadašnji teretni tuneli izgrađeni početkom 20. stoljeća, kroz koje su se prevozili roba, pošta i ugalj. Sistem je napušten sredinom prošlog stoljeća.
Postoje i priče o tunelima koje je koristila mafija tokom prohibicije, uključujući legendu o Al Caponeu i njegovim skrivenim prolazima ispod jazz klubova.
Grad koji je mijenjao svijet
Chicago je i mjesto prvog nebodera na svijetu, izgrađenog 1885. godine, kao i čuvenog Willis Towera.
Jedan od najvećih inženjerskih zahvata bio je preusmjeravanje rijeke Chicago 1900. godine, kako bi se spriječilo zagađenje vode.
Grad kontrasta i borbe
Chicago je grad koji spaja napredak i borbu. To je mjesto gdje su nastali moderni neboderi, ali i gdje je krvavo izboreno radničko pravo na osmosatni radni dan.
Njegova historija i danas podsjeća da su mnoge slobode koje danas uzimamo zdravo za gotovo – izborene teškom borbom na ulicama jednog vjetrovitog grada na američkom Srednjem zapadu.