Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini, Christian Schmidt, dao je intervju za Radioteleviziju BiH u kojem je govorio o diplomatskom sukobu Washington-Berlin, izmjenama Izbornog zakona, obilježavanju neustavnog Dana RS i krizi u BHRT-u.
O diplomatskom sukobu, kada su američke diplomate tražile od njega da podnese ostavku, Schmidt je rekao da niko osim člana Predsjedništva BiH Željke Cvijanović nije zahtijevao njegov odlazak.
"Pozicija visokog predstavnika i OHR-a su ad hoc institucije. Nadam se da ću ja završiti ovaj posao i biti posljednji visoki predstavnik, jer mislim da moramo dati odgovore u narednim godinama. Oni koji ne žele da visoki predstavnik bude tu imaju jednu odličnu priliku da otvore pregovore sa EU i poboljšaju situaciju", kazao je Schmidt.
Komentirajući saradnju s Draganom Čovićem, visoki predstavnik je rekao da ga je više puta susreo i da ga smatra optimističnom osobom.
"Ako on tvrdi ili drugi smatraju da stvari idu dobro i da neće biti potreban OHR, to je politička pozicija i smatram da moramo zajednički raditi da poboljšamo situaciju. Nekad sam zaista iznenađen nekim uvredama koje su mi upućene jer ovo nije dio političkog razgovora, već neka vrsta političkog vrtića. Moram reći da kada odem u Hercegovinu ili u RS građani se ne ponašaju prema meni na uvredljiv način", istakao je Schmidt.
O tehničkim i političkim izmjenama Izbornog zakona naglasio je da je to posao parlamenta.
"Ja ću razmisliti šta mi možemo učiniti, ali pitanje izbornog zakona ima veze i sa Ustavom jer odluke Evropskog suda za ljudska prava moraju biti provedene. Predložio bih da svi sjednu, razgovaraju i da nađu rješenje. Ne mogu mijenjati Ustav BiH, to nije moj posao. Zakon je onakav kakav je, sa ovim izmjenama. Postoji mogućnost da će se tehnologije koristiti na opštim izborima ove godine", najavio je.
Govoreći o obilježavanju neustavnog Dana RS, Schmidt je istakao da vladavina prava u BiH postoji, ali da ima prostora za poboljšanja.
"Sudovi su donijeli svoje odluke i mogao bih reći da je vladavina prava ojačala. Moj prethodnik Inzko je također donio zakon o govoru mržnje i negiranju genocida i imali smo prvi slučaj da je neko procesuiran zbog toga", podsjetio je.
O krizi u BHRT-u, visoki predstavnik je rekao da odgovornost leži na onima čiji je posao da riješe problem. Na kraju, Schmidt je demantovao navode predsjednika SNSD-a Milorada Dodika da prima platu od 24 hiljade eura, ističući da taj novac dolazi od međunarodne zajednice, a ne iz BiH.