Masovni bijeg ruskih snaga iz ukrajinske harkovske oblasti, koji je iznenadio većinu zapadnog svijeta, pa čak i samu ukrajinsku vojsku, potaknuo je zapadne analitičare na novu raspravu o mogućem daljnjem raspletu rata u Ukrajini. Sadašnji je konsenzus uglavnom kako Vladimir Putin više ne može realno očekivati da će ispuniti svoje ciljeve s početka invazije, kako Ukrajina vrlo vjerovatno ima značajnu prednost na dugi rok, ali i kako ne treba očekivati da će rat biti gotov za nekoliko mjeseci.
Čelnik američke Odbrambene obavještajne agencije, general pukovnik Scott Berrier, izjavio je u petak kako je rat došao do tačke na kojoj će Putin morati revidirati svoje ciljeve za operaciju u toku. "Sada je prilično jasno da neće biti u stanju učiniti ono što je na početku namjeravao učiniti", rekao je glavni obavještajac Pentagona na summitu nacionalne sigurnosti kraj Washingtona.
"Rusi su planirali okupaciju, ne nužno invaziju, i to ih je unazadilo", kazao je Berrier. "Putin sada dolazi do tačke gdje će morati donijeti odluku. Mi ne znamo koja će to odluka biti. No ona će odrediti koliko će dugo trajati ovaj sukob".
Ruse ne podcjenjivati
Zamjenik direktora CIA-e David Cohen kazao je kako bi bila greška podcijeniti Putinov apetit u ovom trenutku. "Mislim da ne bismo trebali podcjenjivati Putinovu privrženost originalnoj ideji, kontrolirati Ukrajinu. Mislim da nismo vidjeli niti jedan razlog koji bi nas naveo da vjerujemo kako je odustao od tog cilja."
Cohen je ipak kazao kako američke obavještajne službe zasad ne vide nikakve dokaze da se planira korištenje oružja masovnog uništenja. Ako se Moskva odluči na neku vrstu odmazde protiv SAD-a, to će se vjerovatno svesti na nove pokušaje uplitanja u američki politički sistem.
Britanski stručnjaci, pak, ističu kako je bijeg ruskih snaga iz harkovske oblasti ukazao na važnost morala vojnika u bilo kojem kopnenom ratu, te kako Ukrajina može očekivati da će i dalje imati znatnu prednost na tom polju.
Pao ruski moral
"Moral je najbitniji faktor za kopnene snage", kazao je za Guardian Jack Watling, stručnjak za kopneno ratovanje britanskog think tanka RUSI. "Ne radi se samo o tome kako se vojnici osjećaju oko svojih izgleda u odnosu na neprijatelja, već i o iskustvima koja su nedavno imali, te šta očekuju u budućnosti".
"Rusi imaju loš moral, loše odnose sa saborcima, a od samog početka nemaju povjerenja u svoje zapovjednike", kazao je Watling. "Većini vojnika nisu ni rekli da počinje rat, i mnogo toga što su im rekli o Ukrajincima bilo je pogrešno".
Dok Ukrajina računa na veliki broj dobrovoljaca koji smatraju da se bore na ispravnoj strani, za slobodu svoje domovine i protiv ratnih zločinaca koji za sobom ostavljaju masovne grobnice, Rusi su prisiljeni regrutovati civile iz "narodnih republika" na okupiranom teritoriju Ukrajine, a odnedavno regrutuju i zatvorenike iz kaznenih kolonija, što je razotkrila snimka lidera Wagner grupe Jevgenija Prigožina, koji je kriminalcima obećavao slobodu u zamjenu za borbu na fronti - gdje im se prijeti smaknućem za pokušaje bijega, te očekuje od njih da se raznesu ručnom bombom ako su u opasnosti od zarobljavanja.
Unatoč tim faktorima, još je prerano predviđati da će rat završiti uskoro. Lider NATO-a Jens Stoltenberg upozorio je u petak kako je prerano vjerovati da je oslobođenje oblasti Harkov početak kraja rata. "Naravno da je iznimno ohrabrujuće vidjeti ukrajinske oružane snage kako su povratile svoj teritorij i udarile iza ruskih linija", kazao je glavni sekretar NATO-a. "U isto vrijeme, moramo razumjeti da ovo nije početak kraja rata, moramo biti pripremni za duge staze"
